Novi prijedlog Zakona o fiskalizaciji transakcija, koji Vlada Federacije BiH najavljuje kao ‘najveću fiskalnu reformu u posljednjih petnaest godina', zapravo otvara prostor za radikalno širenje obaveza i to na najšire slojeve građana. Prema dostupnim informacijama i prvim tumačenjima, fiskalna dužnost mogla bi obuhvatiti gotovo svakoga ko nešto prodaje od lokalnih proizvođača na pijacama, do onih koji povremeno prodaju polovnu robu, pa čak i sitnice preko društvenih mreža.
Drugim riječima, predloženim rješenjem, fiskalna kasa postaje obavezan ‘komad kućnog inventara' i za najugroženije ekonomske kategorije. Vlada tvrdi da je sve to dio modernizacije sistema, borbe protiv sive ekonomije i povećanja javnih prihoda. Safudin Čengić, predsjednik Ekonomskog-socijalnog vijeća, naglašava da su gubici ogromni.
‘Procjene su međunarodnih institucija da je 25 posto kompletnih poslovnih aktivnosti u sivoj ekonomiji. To je otprilike nekih 2 milijarde poreza. Za te milijarde možemo povećati penzije ljudima itd.’
Za razliku od optimizma Vlade FBiH, dio ekonomista upozorava da se lako može desiti da se proširenje obaveza ‘proda’ kao borba protiv sive ekonomije, iako to, kako objašnjava ekonomist Admir Čavalić, nije ista stvar.
‘Ako se borite protiv sive ekonomije to znači unapređenje fiskalne discipline… Ako povećate obuhvat to znači da vi samo formalni dio ekonomije obuhvaćate i to za posljedicu ima rast javnih prihoda.’
Drugim riječima, umjesto smanjenja sive ekonomija proširuje se krug onih koji već teško žive, ali sada moraju ispuniti nove zahtjeve koji se od njih traže.
Nedoumice u vezi s tim dijeli i Mirza Čelik (DF), zastupnik u Zastupničkom domu PFBiH, koji upozorava da tekst zakona nema jasne granice i da postoji realna mogućnost da obaveza doista obuhvati domaćinstva i one koji samo prodaju višak proizvoda.
‘Nije dorečen sam tekst zakona i mislim da ćemo domaćinstva uvući u obavezu fiskalizacije… Uzgajivači peradi, oni koji imaju višak jaja… bit će uvedeni u fiskalizaciju.’
Reforme ovakve vrste u BiH rijetko prolaze bez pitanja ‘ko će profitirati’. Tako ni ovaj proces nije izuzetak. Dio stručnjaka upozorava na mogućnost da se nabavka opreme prepusti unaprijed poznatim firmama bliskim političkim strukturama.
‘Možda već sad postoje neke kompanije… koji će masno profitirati od navedenog. Bilo bi dobro da se POSKOK uključi u ovu priču', dodaje Čavalić.
‘Ko je plaćao, neće osjetiti promjene’, ili hoće?
Čengić uvjerava da će samo oni koji su do sada izbjegavali porez imati razloga za brigu.
‘Onaj ko je do sada plaćao poreze on nema nikakve promjene… onaj koji nije plaćao… morat će osjetiti.’
I dalje je nejasno šta će se tačno fiskalizirati, kako će male proizvođače pratiti aplikacije, te šta će se desiti sa povremenim prodajama među građanima. Zakonska rješenja tek trebaju biti dopunjena podzakonskim aktima.
Čelik upozorava da ni Vlada, iako je zakon usvojila, nema spremne odgovore.
‘To je još nedorečeno… volio bih da Mioković zakaže sjednicu… da vidimo da li je Vlada spremna da objasni građanima kako misli provesti ovaj zakon.’
Novi model predstavlja prvi ozbiljniji pokušaj modernizacije fiskalne infrastrukture od 2009. godine. Predviđeno je da testna faza počne 1. januara naredne godine, a puna primjena 1. jula.
Čengić poručuje da je poštivanje obaveza jedini put naprijed.
‘Mi ako želimo naprijed moramo izmirivati svoje obaveze… iz koga se podmiruju sve potrebe… i generalno u rastu kompletnog društva.’
Vlast govori o modernizaciji, digitalizaciji i napretku, a na terenu se postavlja jednostavno pitanje: Kako objasniti nani na pijaci da joj je za prodaju pola kilograma krompira potrebna fiskalna kasa?
Prilog radio Anel Husnić.
