Tačno u 5.12 sati 18. aprila 1906., stanovnike San Francisca probudio je jedan od najgorih zemljotresa u historiji SAD-a. Idilična proljetna srijeda pretvorila se u pakao na zemlji. U trenutku zemljoresa svijet još nije koristio Richterovu ljestvicu, ali se procjenjuje da je snaga bila od 7.7 do čak 8.3.
Bio je najubojitija prirodna nepogoda u historiji Kaliforniji i odnio je preko 3.000 života. Danas je uvriježeno mišljenje da je uzrok nagli pomak duž rasjeda San Andreas koji tvori granicu između dvije tektonske ploče: Pacifičke i Sjevernoameričke.
Te kobne 1906. tlo se pomaknulo za šest metara i stvorilo najgori zemljotres u historiji SAD-a. Bio je toliko snažan da se osjetio od Oregona na sjeveru do Los Angelesa na jugu i istočno sve do središnjeg djela Nevade.
Prethodnio mu je snažni pretzemljotres koji je trajao između 20 i 25 sekundi, a glavni je tresao San Francisco oko 42 sekunde. Najstrašniji zemljotres u povijesti SAD-a imao je dugogodišnju uvertiru. Naime, stanovnici Kalifornije su desetljećima prijavljivali sve češće manje potrese s kojima se nikada nisu suočili. Novija istraživanja pokazala su da su ovi manji potresi imali jasan sezonski obrazac i vjeruje se da su ih stvorile velike sezonske naslage sedimenta u uvalama koje se nalaze na kobnim rasjedima. Ove naslage nastale su kao rezultat erozije uzrokovane hidrauličkim miniranjem tijekom kasnijih godina kalifornijske zlatne groznice.
Stoljeće i pol kasnije i dalje nije u potpunosti poznato gdje je bio epicentar iako se stručnjaci većinom slažu da je fokalna točka bila u oceanu, sjeverozapadno od Golden Gatea. Od ukupno 410.000 ljudi koji su živjeli u gradu, između 227.000 i 300.000 ljudi ostalo je bez doma.
Kao da potres nije bio dosta, ubrzo su gradom zavladali požari i nezaustavljive buktinje. Procjenjuje se da je između 80 posto i 95 posto svih šteta u gradu nastalo zbog požara koji su izbili zbog puknuća plinskih cijevi koje je uništio zemljotres.
U tri dana 30 požara je haralo gradom i uništilo oko 25,000 zgrada u 490 gradskih blokova. Šteta od stihijske vatre procjenjuje se na 350 miliona dolara, što bi danas bilo devet milijardi dolara.
Sve je počelo požarom poznatim pod nazivom 'Šunka i jaja'. Naime, jedna žena je uključila šporet kako bi napravila doručak i stvorila požar koji je uništio 30 gradskih blokova, uključujući i fakultet, gradsku vijećnicu i zgradu za evidenciju u kojoj su se čuvali dokumenti i registri. Ukupno, požari su harali četiri dana i četiri noći, piše 24sata.
