Napetost između Izraela i SAD: Aneksija Zapadne obale fitilj koji će zapaliti novi rat s Palestinom

Najava izraelske vlade da razmotri formalnu aneksiju velikog dijela okupirane Zapadne obale izazvala je oštre međunarodne reakcije i otvorila novo poglavlje u dugotrajnom izraelsko-palestinskom sukobu.

Dok izraelski desničarski ministri poručuju da ne namjeravaju dozvoliti stvaranje palestinske države između Jordana i Mediterana, Sjedinjene Američke Države upozoravaju da bi takav potez mogao ugroziti primirje u Gazi i ozbiljno narušiti odnose dvije zemlje, piše Stav.

Izraelski ministar finansija Bezalel Smotrich, jedan od najtvrđih članova desnice u vladi Benjamina Netanyahua, izjavio je da Izrael "mora proširiti svoju suverenost" na većinu teritorije Zapadne obale – konkretno, na oko 82 posto površine koju međunarodna zajednica i dalje smatra okupiranom.

Smotrich je poručio da se "san o palestinskoj državi mora konačno ugasiti", što je izazvalo burne reakcije u zemlji i inostranstvu. Nedugo zatim, nekoliko članova izraelskog Knesseta pokrenulo je inicijativu za donošenje zakona kojim bi se izraelsko zakonodavstvo proširilo na dijelove Zapadne obale, čime bi se faktički izvršila aneksija.

Za izraelsku desnicu, ovo je prirodan korak nakon godina naseljavanja tih područja jevrejskim doseljenicima. Međunarodna zajednica, međutim, ovu odluku smatra kršenjem međunarodnog prava i završnim udarcem mogućnosti rješenja sukoba po modelu dvije države.

Američka administracija reagirala je brzo i oštro. Glasnogovornik Bijele kuće nazvao je potez "neodgovornim i kontraproduktivnim", dodajući da bi "jednostrana promjena statusa Zapadne obale bila neprihvatljiva".

Državni sekretar Marco Rubio izjavio je da bi "svaki pokušaj aneksije direktno ugrozio postignuto primirje u Gazi" i upozorio izraelsku vladu da "ne sije vjetar koji može izazvati oluju". Iako je Washington u osnovi čvrst saveznik Izraela, ovakve izjave pokazuju da bi najnoviji koraci mogli izazvati ozbiljan politički razdor između dvije zemlje.

SAD su godinama balansirale između podrške izraelskoj sigurnosti i zalaganja za dvodržavno rješenje. Aneksija Zapadne obale bila bi, prema analitičarima, prva ozbiljna kriza u američko-izraelskim odnosima nakon više od deset godina.

Ujedinjeni Arapski Emirati, koji su 2020. potpisali Abrahamove sporazume o normalizaciji odnosa s Izraelom, upozorili su da bi aneksija "ozbiljno narušila povjerenje" i dovela do "kraja procesa regionalne integracije". Slične poruke stigle su iz Jordana, Egipta i Katara.

Evropska unija naglasila je da "neće priznati nikakve promjene granica osim onih dogovorenih između Izraela i Palestinaca", dok je generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Guterres izjavio da bi "aneksija bila direktno kršenje Povelje UN-a i međunarodnog prava".

Ove reakcije ukazuju da bi potez Izraela mogao izolirati zemlju, pa čak i od nekih novijih regionalnih partnera, te ugroziti proces normalizacije koji je izraelska diplomatija pažljivo gradila posljednjih godina.

Unutar Izraela, pitanje aneksije dijeli političku scenu. Dok desničarski blok na čelu s Netanyahuom tvrdi da "Izrael samo koristi svoje pravo na historijske teritorije", opozicija i ljevičarski pokreti upozoravaju da bi taj potez bio "geopolitičko samoubistvo".

Vojni establišment, prema izvještajima izraelskih medija, također je podijeljen. Dio generala strahuje da bi aneksija mogla izazvati novi talas nasilja na Zapadnoj obali, dok drugi smatraju da je to prilika da se konačno uspostavi sigurnosna kontrola nad cijelim područjem.

Ako Izrael nastavi s planovima, međunarodna zajednica mogla bi uvesti diplomatske i ekonomske mjere pritiska. Iako je teško očekivati oštre sankcije Zapada, mogući su koraci poput ograničenja vojne pomoći, suspendovanja pojedinih trgovinskih sporazuma ili podrške rezolucijama Ujedinjenih nacija koje osuđuju izraelske poteze.

S druge strane, palestinske vlasti u Ramallahu upozorile su da bi "bilo kakva aneksija značila kraj svakog mirovnog procesa" i da bi dovela do "novog ciklusa nasilja i destabilizacije". Hamas je već zaprijetio "odgovorom otpora", što bi moglo poništiti sve dosadašnje pokušaje održavanja primirja u Gazi.

Mnogi analitičari smatraju da Izrael time rizikuje da, u trenutku kada se region polako smiruje nakon godina sukoba, ponovo otvori front i stvori nove sigurnosne izazove.

Najava aneksije Zapadne obale nije samo unutrašnje pitanje Izraela – to je odluka koja može potresti čitav Bliski istok. Ona prijeti da sruši krhko primirje u Gazi, udalji Izrael od svojih zapadnih saveznika i ponovo zapali konflikt koji traje više od sedam decenija.

Za Sjedinjene Države, ovo je test koliko su spremne kritizirati najbližeg partnera na Bliskom istoku. Za Izrael, test je da li će poslušati glas razuma međunarodne zajednice ili glas tvrde desnice kod kuće.

Međutim, jedno je jasno: svaka promjena statusa Zapadne obale bez dogovora s Palestincima ne vodi miru, već novom krugu nestabilnosti čije bi posljedice osjetio cijeli region.