Američki predsjednik Donald Trump uveo je novi set carina, koji je na snagu stupio u ponoć za više od 60 zemalja širom svijeta.
Novim setom carina obuhvaćena je i naša zemlja sa tarifom od 34 posto na robu iz ove zemlje.
Kako navode analitičari, iako BiH nema značajniju trgovinsku razmjenu sa SAD-om, osjetit će ekonomske posljedice kroz svoje ključne partnere, a najprije Evropsku uniju.
Kako je za Hayat.ba kazao ekonomski analitičar Igor Gavran, direktan uticaj na BiH je povećanje carinske stope na 35%, što je apsurdno visok nivo bez ikakvog osnova u ekonomskim parametrima ili dosadašnjim trgovinskim odnosima.
- Ovo će drastično poskupjeti naše proizvode na američkom tržištu i trenutno pogoditi one koji najvise izvoze kao što je namjenska industrija, ali dugoročno i sve one koji su eventualno mogli izvoziti u budućnosti, jer će im ovo tržište ostati nedostižno. Međutim, naša namjenska industrija je toliko konkurentna, a njeni proizvodi traženi, da sam siguran kako će se naći alternativna tržišta ukoliko izgube američko - smatra Gavran.
Dodaje da je očekivan mnogo teži indirektni efekat povećanja carine na izvoz iz područja u koje mi najviše izvozimo, a to je prije svega EU.
- Zato jer će smanjenje njihovog izvoza značiti i smanjenje tražnje za našim proizvodima u slučajevima kada su namijenjeni ugradnji u proizvode koji se potom izvoze u SAD. Još je rano za preciznije prognoze konkretnih efekata, a nestabilnost američke politike prethodnih sedmica i mjeseci dodaje neku jednostavno koliko će i sada najavljene carine potrajati, ali definitivno unose nestabilnost u svjetsku ekonomiju i u većoj ili manjoj mjeri to se odražava na sve, pa i na BiH - pojašnjava.
Ističe da će naredni koraci EU biti posebno značajni za nas.
- Kada je riječ o svjetskim berzama, one pokazuju koliko je ovo globalno štetan potez, ali stanje se može poboljšati ako se cijeli svijet, ili barem veći dio ujedini u reakciji i više uzajamno sarađuje da nadomjesti američko tržište. Za BiH je najvažnije pronalaženje alternativnih tržišta, jer smo beznačajni da nešto direktno pregovaramo i očekujemo ustupke. Posebno jer američka administracija trenutno ima takav odnos prema svijetu da bi i ako pokušamo tražiti neki ustupak vjerovatno zauzvrat dobili zahtjeve koji bi bili štetniji za nas nego trenutno stanje. Naš ključni ekonomski partner nije SAD nego EU i regija, i ne trebamo ni razmišljati o davanju povoljnijeg statusa američkim proizvodima od onih iz EU i regije. Vidimo da i oni koji su mnogo važniji i uticajniji od nas kao EU, koji su pokušali inicirati pregovore zauzvrat dobiju nebulozne zahtjeve maltene da moraju plaćati reket SAD i izmijeniti sve svoje propise koji se nekome u Washingtonu ne dopadaju. Najveća nada je da ovo ne potraje, odnosno da SAD odustane od pogrešne politike nakon što osjeti dovoljno štete na svojoj ekonomiji. Inače, treba da ostanu izolirani u ovom ludilu i da se ostatak svijeta prilagodi mimo njih - smatra naš sagovornik.
Navodi da ono što BiH može i treba učiniti, ne samo u vezi ovih mjera, jeste konstantna podrška domaćoj privredi, smanjenje troškova i općenito olakšanje poslovanja, jačanje ekonomske saradnje s većim tržištima gdje bi mogli izvoziti, itd.
