U značajnom medicinskom iskoraku, tim ljekara po prvi put je izveo transplantaciju pluća genetski izmijenjene svinje u tijelo moždano mrtvog čovjeka. Organ je radio devet dana, čime je napravljen važan pomak u oblasti ksenotransplantacije discipline koja nastoji da odgovori na globalni nedostatak organa za presađivanje.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, samo desetina potreba za transplantacijama u svijetu trenutno se može zadovoljiti. Upravo zato naučnici sve više istražuju mogućnosti korištenja životinjskih organa kod ljudi.
Studija objavljena u časopisu Nature Medicine opisuje slučaj u kojem su kineski istraživači presadili lijevo plućno krilo svinje rase Bama Xiang, sa šest genetskih modifikacija, 39-godišnjem moždano mrtvom muškarcu. Organ nije izazvao hiperakutno odbacivanje i ostao je funkcionalan 216 sati, bez znakova infekcije, prenosi Guardian.
Ipak, već nakon prvog dana uočeni su problemi nakupljanje tečnosti i oštećenja uzrokovana upalnim procesima. Uprkos jakim imunosupresivnim lijekovima, vremenom je došlo do odbacivanja, što potvrđuje složenost ovog postupka.
Stručnjaci naglašavaju da su pluća posebno osjetljiv organ za ksenotransplantaciju jer su u stalnom kontaktu s vanjskim okruženjem i izložena infekcijama. Dr. Justin Chan iz njujorškog Transplant Instituta ocijenio je studiju ‘obećavajućom’, ali je upozorio da se radi tek o jednom primjeru. Profesor Andrew Fisher sa Univerziteta u Newcastleu dodao je da se radi o ‘malom koraku naprijed’, dok profesor Peter Friend iz Oxforda podsjeća da moždana smrt sama po sebi može uticati na rezultate istraživanja.
Autori rada ističu da će buduća istraživanja zahtijevati dodatne genetske izmjene, poboljšane metode očuvanja organa i efikasniju imunosupresivnu terapiju. Pored ksenotransplantacije, razvijaju se i alternativni pristupi od regeneracije ljudskih organa pomoću matičnih ćelija do uzgoja ‘humanizovanih’ organa u životinjama.
