U periodu od januara do septembra 2025. godine na području Kantona Sarajevo registrovana je 10.631 saobraćajna nezgoda, što je za 3.171 više u odnosu na isti period prethodne godine, od čega se 3.145 nezgoda odnosi na nezgode bez povrijeđenih osoba.
Od ukupnog broja saobraćajnih nezgoda njih 9.935 je sa materijalnom štetom ( 93,45 %), a 696 sa nastradalim osobama.
Ove podatke za Hayat.ba potvrdili su iz Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo.
Kako su naveli, smrtno je stradalo 14 osoba, što je za 6 više u odnosu na isti period 2024. godine. Od ukupnog broja smrtno stradalih 10 je vozača, 1 putnik i 3 su pješaka. Povrijeđeno je 880 osoba (19 više), od čega su 143 osobe zadobile teže, a 737 osoba lakše tjelesne povrede.
Tokom prošle godine na bosanskohercegovačkim putevima se dogodilo ukupno 35.854 saobraćajnih nesreća.
Život su izgubile čak 222 osobe, 1.842 osobe su zadobile teške tjelesne povrede, a 9.458 osoba je zadobilo lakše tjelesne povrede, zvanični su podaci iz BIHAMK-a.
Sudski vještak saobraćajne struke Ševal Kovačević za Hayat.ba je pojasnio koji su najčešći zroci saobraćajnih nezgoda, kao i kako ih prevenirati.
On kaže da do nesreća najčešće dolazi zbog neprilagođene brzine.
Na drugom mjestu je nepropisno preticanje, obilaženje, zatim oduzimanje prava prvenstva, bilo da je na običnoj raskrsnici sa znakovima ili prolazak kroz crveno svjetlo. Nakon toga je nesposobnost za vožnju zbog alkohola, droge, nedostatak dovoljno vještina a da se upravlja jakim vozilima, koja su često neispravna. Jaki motori u neispravnim vozilima su vrlo opasni. Također, tu je skretanje sa kolovoza, udar u prepreke, u opreme puta, u ogradu, u okolinu, reljef, a također tu je i nedostatak na putu, nije zaštićena saobraćajnica, padanje kamenja... Međutim, ljudski faktor jeste pretežit. Čovjek upravlja vozilom, pokreće ga i njegov faktor zauzima ogromno mjesto pojašnjava.
Kovačević dodaje da bi se trebale povećati kazne za pojedine kategorije vozača, kao što su oni koji proizvode bezobzirnu vožnju.
Mora se se napraviti raspodjela odgovornosti. Ne treba po svaku cijenu kažnjavati čovjeka koji svakodnevno vozi djecu u vrtić, ide na posao, vodi računa o porodici... zbog pogrešnog parkiranja i sitnijih stvari. Važno je staviti pod kontrolu povratnike, one koji ugrožavaju živote ljudi, a to donosi ova izmjena Zakona o bezbjednosti saobraćaja na koju se ide. Treba sankcionisatu bezobzirnu vožnju. Ima vozača koji imaju po 70.000 - 80.000 neplaćenih kazni - naveo je Kovačević.
Naglašava da su kazne dovoljno visoke, ali je pitanje izvršenje sankcija, i prekršajnih i krivičnih.
Za teške prekršaje treba izricati kazne zatvora, a posebno za krivična djela nema alternative. To se mora uraditi. Povratnicima također treba oduzimati vozila. Čim ne plate kaznu dva-tri puta, oduzeti im vozilo, i tako uraditi koliko god puta upravljao vozilom. Ti ljudi su nepopravljivi a ugrožavaju živote drugih - rekao je Kovačević.
Osvrnuo se i na pješake u saobraćaju. Iako je zakon jasan, a on kazuje da je vozač dužan da vidi pješaka na kolovozu, i pješaci su u posljednje vrijeme odgovorni zbog toga što prelaze kolovoz na pogrešnim mjestima i ne vode računa o tokovima saobraćaja.
Pod kojim uslovima je vozač mogao vidjeti pješaka ispituje se na vještačenjima, kroz vremensku i prostornu analizu. Pješak kada stupa na kolovoz treba da stupi u povoljnom momentu, kad su vozila na dovoljnoj udaljenosti sa jedne i druge strane. kad prelazi kolovoz, treba da prelazi najkraćim putem i odlučno - kazao je za Hayat.ba Kovačević.
