Širenje regionalnog uticaja Republike Turske sve više unosi nemir i zabrinutost u redove Izraela, navode tamošnji mediji. Izraelska javnost, a posebno sigurnosni i politički krugovi, sa sve većom nervozom posmatraju poteze Ankare na Bliskom istoku i u istočnom Mediteranu.
Prema izvještajima izraelskih medija, ključni izvori zabrinutosti uključuju snažno tursko vojno prisustvo u Siriji, aktivnu ulogu u palestinskom pitanju te prednost Turske u pomorskoj moći na istočnom Mediteranu.
Jedna od glavnih tačaka sporenja, kako navodi izraelski trust mozgova INSS (Institut za nacionalne sigurnosne studije), jeste rastući uticaj Turske na planirane poslijeratne aranžmane u Gazi.
Posebno snažne primjedbe u Tel Avivu izaziva potencijalno uključivanje turskih trupa u Međunarodne snage za stabilizaciju (International Stability Force) koje se očekuju u Pojasu Gaze.
Nakon stupanja na snagu primirja u Gazi, Tel Aviv sa pažnjom prati i ubrzavanje političkih i humanitarnih inicijativa Ankare. Imenovanje bivšeg ambasadora i čelnika AFAD-a za "Koordinatora humanitarne pomoći za Palestinu", kao i slike timova s turskim zastavama koji učestvuju u distribuciji pomoći i saniranju štete, naglašavaju vidljivost turskog angažmana.
Izvještaj je naglasio i ključnu ulogu Ankare u pregovorima o prekidu vatre u oktobru, gdje je Turska izvršila pritisak na Hamas da pristane na primirje i olakšala oslobađanje izraelskih talaca.
Izuzetno značajna je bila i izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa na "mirovnom samitu" u Šarm El-Šeiku, koji je, govoreći o predsjedniku Erdoganu, rekao:
Kad god mi zatreba, on je uvijek tu - videći ga kao nekoga ko je sposoban riješiti probleme na Bliskom istoku i "okončati ratove."
Pored regionalnih akcija, u Tel Avivu se postavljaju pitanja i o dugoročnoj odbrambenoj strategiji Ankare. Turska inicijativa za uspostavljanje domaćeg zračnog odbrambenog sistema nalik "Željeznoj kupoli" (Iron Dome), kao i proširenje propisa o skloništima, dodatno pojačavaju zabrinutost Izraela o turskim strateškim namjerama.
Turska razvija portfolio rješenja, uključujući sisteme poput HISAR (srednji i kratki domet) i strateški sistem dugog dometa SIPER. Cilj je jasan: postići 100% samodostatnost u odbrambenoj industriji, čime se izbjegavaju pritisci i embarga stranih zemalja.
