Izraelski premijer Benjamin Netanyahu podnio je u nedjelju zvanični zahtjev za predsjedničko pomilovanje u predmetima koji se protiv njega vode zbog korupcije.

Ured predsjednika Isaaca Herzoga saopćio je da će zahtjev biti proslijeđen Odjelu za pomilovanja pri Ministarstvu pravde na davanje mišljenja, nakon čega će predmet razmotriti i predsjednikovi pravni savjetnici, prije nego što Herzog donese konačnu odluku.

Netanyahu traži od predsjednika pomilovanje zbog optužbi za korupciju

Predsjednički ured prepoznaje da je riječ o izuzetnom zahtjevu sa značajnim implikacijama, te će predsjednik o njemu odlučivati nakon što zaprimi sva mišljenja - navodi se u saopćenju.

Dodaje se da zahtjev sadrži detaljno pismo koje je potpisao Netanyahuov advokat, te još jedno koje je on lično potpisao, naglasivši da su pisma dopuštena za javnu objavu zbog „važnosti ovog izuzetnog zahtjeva i njegovih posljedica“.

Uprkos mom ličnom interesu da se suđenje vodi do kraja i da dokažem svoju nevinost potpunim oslobađanjem, vjerujem da javni interes nalaže drugačije - naveo je Netanyahu u pismu, prema navodima lista Yedioth Ahronoth.

Tvrdio je da bi „okončanje suđenja pomoglo smanjiti nivo tenzija u javnoj raspravi koja se oko njega formirala“.

Netanyahu, čije je suđenje počelo 24. maja 2020. godine, prvi je aktuelni izraelski lider koji se u historiji zemlje pojavio pred sudom kao krivični optuženik. Suočava se s tri odvojena slučaja korupcije, koje izraelski premijer odbacuje kao neosnovane.

Prema izraelskom zakonu, predsjednik ima ovlasti da pomiluje osuđene ili im ublaži kazne na osnovu relevantnih informacija i mišljenja nadležnih institucija, uključujući ministre pravde ili odbrane.

Američki predsjednik Donald Trump više puta je pozvao Herzoga da odobri pomilovanje izraelskom premijeru.

Netanyahu se, osim korupcijskih predmeta, suočava i s optužbama za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, nakon što je Međunarodni krivični sud u novembru 2024. izdao nalog za njegovo hapšenje i hapšenje bivšeg ministra odbrane Yoava Gallanta zbog zločina u Gazi, gdje je od oktobra 2023. ubijeno više od 70.000 ljudi, većinom žena i djece, piše Anadolija.