Nexperia kriza: Kako jedan čip otkriva ranjivost njemačke industrije

Dok Evropa pokušava stabilizovati svoju industrijsku bazu i izgraditi tehnološku nezavisnost, nizozemski proizvođač čipova Nexperia našao se u središtu sukoba između Kine i Sjedinjenih Američkih Država. Na prvi pogled, riječ je o tehničkom problemu u lancima snabdijevanja. U stvarnosti, radi se o strateškoj borbi za kontrolu nad poluprovodnicima – „pogonskim gorivom“ savremene ekonomije.

Nexperia je osnovana 2017. godine kada je kineski koncern Wingtech Technology preuzeo odjeljenje za poluprovodnike nekadašnjeg Philips Semiconductorsa. Taj potez omogućio je Kini da posredno preuzme kontrolu nad značajnim dijelom evropske proizvodnje standardnih diskretnih čipova – dioda, tranzistora i logičkih kola.
Ovi čipovi nisu najsloženiji, ali su nezaobilazni u gotovo svim elektronskim uređajima: od pametnih telefona i industrijskih pogona do medicinske opreme – a posebno u automobilima. Nexperia danas zapošljava preko 14.000 radnika širom svijeta i godišnje proizvede više od 100 milijardi komponenti. Sklapanje se odvija u Evropi, u fabrikama u Hamburgu i Nijmegen, ali ključni materijali i poluproizvodi dolaze iz Kine.

Sjedinjene Države već godinama vrše snažan pritisak na saveznike da ograniče kineski uticaj u industriji poluprovodnika. Washington smatra da kineski pristup naprednim tehnologijama predstavlja bezbjednosni rizik, jer se one mogu koristiti i u vojne svrhe.
Nizozemska igra ključnu ulogu u ovoj priči – tu se nalazi ASML, jedina svjetska kompanija koja proizvodi napredne litografske mašine za izradu čipova. Pod američkim pritiskom, vlada u Hagu je 2023. zabranila izvoz tih mašina u Kinu.
U jesen 2025. uslijedio je novi korak: nizozemska vlada je, pozivajući se na Zakon o nacionalnoj sigurnosti, preuzela upravljačku kontrolu nad Nexperiom. SAD su odluku pozdravile kao „zaštitu zapadnih vrijednosti i tehnologije“. Kina je reagovala oštro – 4. oktobra 2025. kinesko Ministarstvo trgovine uvelo je zabranu izvoza određenih Nexperia komponenti iz kineskih fabrika. Time je evropski lanac snabdijevanja praktično prekinut.

Ti čipovi koštaju nekoliko centi, ali bez njih ne možeš završiti ni jedno vozilo. Sve stoji.“

Nijedna zemlja u Evropi nije toliko pogođena kao Njemačka. Automobilska industrija – kičma evropske privrede – troši milione Nexperia komponenti sedmično. U svakom automobilu nalazi se između 800 i 1.500 čipova.
Prema podacima Njemačkog saveza automobilske industrije (VDA), zalihe proizvođača i dobavljača dovoljne su za svega nekoliko sedmica rada. Ako se isporuke iz Kine ne nastave, početkom novembra moglo bi doći do prvih zastoja u proizvodnji.
Proizvođači poput Volkswagena, BMW-a i Mercedesa već su aktivirali krizne planove. Dobavljači poput Boscha, Continentala, ZF-a, Helle i Mahlea također su pogođeni – njihove elektronske jedinice zavise od Nexperia komponenti.

Kriza je razotkrila koliko je Evropa zavisna od Azije. Iako EU Chips Act predviđa udvostručenje domaće proizvodnje do 2030, više od 75 % svih čipova i dalje dolazi iz Azije. Proizvodnja standardnih čipova u Evropi gotovo je ugašena jer se smatrala neisplativom.

Slučaj Nexperia samo je dio šireg tehnološkog sukoba između SAD-a i Kine. Obje sile žele dominirati u ključnim tehnologijama budućnosti – umjetnoj inteligenciji, kvantnim računarima i poluprovodnicima.
Njemačka je u posebno nezgodnoj poziciji: politički i vojno vezana za SAD i NATO, ali ekonomski – posebno kroz autoindustriju – zavisi od Kine. Oko 35 % izvoza njemačkih automobila ide direktno ili indirektno u Kinu i azijsko tržište.

Analitičari razmatraju nekoliko mogućih ishoda. Prvi je brza deeskalacija kroz dogovor Nizozemske i Kine, čime bi se izvoz nastavio. Drugi je produžena blokada, koja bi izazvala zastoje u proizvodnji, rast cijena i privremene obustave rada. Treći je strateški razlaz – Evropa ubrzano razvija vlastitu proizvodnju čipova, što bi zahtijevalo godine i milijarde eura ulaganja. Postavlja se i pitanje: može li planirani sastanak Trumpa i Xi Jinpinga donijeti globalno rješenje?
Za njemačke proizvođače rizici su ozbiljni. Bez Nexperia čipova, pojedine proizvodne linije mogu stati za nekoliko sedmica. Alternativni dobavljači poput Infineona, ON Semiconductora i ROHM-a su skuplji i zahtijevaju tehničke prilagodbe. Projekti električnih i autonomnih vozila mogli bi biti odgođeni zbog ponovnih sigurnosnih certifikacija.
Dobavljači poput Boscha, Continentala, ZF-a, Helle, Mahlea i Leonija suočavaju se s nedostatkom dijelova za baterijske sisteme, senzore i kontrolne module. Manji podizvođači s malim zalihama mogu upasti u likvidnosne probleme. Rizik od privremenog zatvaranja pogona posebno je visok u istočnoj Njemačkoj i centralnoj Evropi.

Dugoročno, njemačka industrija rizikuje gubitak konkurentnosti u odnosu na Aziju i SAD, gdje su lanci snabdijevanja stabilniji. Zato su nužne brže investicije u evropske kapacitete za čipove, poput Infineona, STMicroelectronicsa i GlobalFoundries Dresden.

Ni sektor rezervnih dijelova, servisa i popravki nije pošteđen. Kratkoročno, nedostatak standardnih čipova može odgoditi isporuku elektronskih komponenti, senzora i kontrolnih jedinica. Servisi i radionice suočavaju se s dužim rokovima i višim nabavnim cijenama.
Srednjoročno, očekuje se rast cijena rezervnih dijelova s elektronskim sklopovima za 20–30 %. Flote i osiguravajuće kuće imat će veće troškove održavanja.
Dugoročno, aftermarket će se morati digitalizirati i tražiti alternativna rješenja – reciklirane module, popravke softverom umjesto hardverom, te nezavisne proizvode. Ova situacija može biti prilika za evropske male elektronske proizvođače da se pozicioniraju kao nezavisni dobavljači rezervnih dijelova. Ali bez stabilnog lanca snabdijevanja čipovima, i taj segment ostaje izložen riziku.

Slučaj Nexperia pokazuje da je evropska strategija za tehnološku nezavisnost još uvijek daleko od stvarnosti. Dok SAD i Kina masovno subvencionišu svoje proizvođače, evropski programi ostaju spori i birokratski.
Stručnjaci traže ubrzane dozvole za izgradnju novih fabrika, državnu podršku i za standardne komponente, te bolju saradnju između Njemačke, Nizozemske i Francuske u kreiranju zajedničke politike čipova.

Kriza oko Nexperie nije običan trgovinski spor. To je upozorenje Evropi. Dok se SAD i Kina bore za tehnološku dominaciju, Evropa ostaje između dvije sile – zavisna od obje. Za Njemačku, industrijsko srce kontinenta, ovo je trenutak istine: ako želi zadržati konkurentnost, mora ulagati u vlastitu proizvodnju čipova, istraživanje i sigurnost lanaca snabdijevanja – i to odmah.
Jer na kraju, pokazuje se da industriju ne ugrožava nedostatak radnika ni potražnje – nego mali čip od nekoliko centi koji ne može preći granicu.