Francuska je ušla u novu političku krizu nakon što je premijer François Bayrou izgubio na glasanju o povjerenju u Nacionalnoj skupštini, čime je završen njegov mandat od devet mjeseci.
Za njegovo razrješenje glasalo je 364 zastupnika, dok je 194 bilo za njega. Predsjednik Emmanuel Macron sada je pred zadatkom da imenuje novog premijera, trećeg u manje od godinu dana i petog od početka njegovog drugog mandata 2022.
Korijeni problema sežu u ljeto 2024. godine, kada je Macron, nakon poraza na evropskim izborima, raspustio parlament i raspisao vanredne izbore.
Umjesto stabilne većine, dobio je fragmentirani parlament u kojem nijedna politička struja ni centar, ni ljevica, ni desnica nemaju dovoljnu snagu za samostalno donošenje odluka.
Korijeni problema sežu u ljeto 2024. godine, kada je Macron, nakon poraza na evropskim izborima, raspustio parlament i raspisao vanredne izbore.
Umjesto stabilne većine, dobio je fragmentirani parlament u kojem nijedna politička struja ni centar, ni ljevica, ni desnica nemaju dovoljnu snagu za samostalno donošenje odluka.
Korijeni problema sežu u ljeto 2024. godine, kada je Macron, nakon poraza na evropskim izborima, raspustio parlament i raspisao vanredne izbore.
Umjesto stabilne većine, dobio je fragmentirani parlament u kojem nijedna politička struja ni centar, ni ljevica, ni desnica nemaju dovoljnu snagu za samostalno donošenje odluka.
Korijeni problema sežu u ljeto 2024. godine, kada je Macron, nakon poraza na evropskim izborima, raspustio parlament i raspisao vanredne izbore.
Umjesto stabilne većine, dobio je fragmentirani parlament u kojem nijedna politička struja ni centar, ni ljevica, ni desnica nemaju dovoljnu snagu za samostalno donošenje odluka.
Korijeni problema sežu u ljeto 2024. godine, kada je Macron, nakon poraza na evropskim izborima, raspustio parlament i raspisao vanredne izbore.
Umjesto stabilne većine, dobio je fragmentirani parlament u kojem nijedna politička struja ni centar, ni ljevica, ni desnica nemaju dovoljnu snagu za samostalno donošenje odluka.
Prije Bayroua, Michel Barnier je smijenjen nakon samo tri mjeseca na čelu vlade. I njega i njegovog nasljednika koštala je ista tema a to je sporni budžet i mjere štednje.
Bayrou je predlagao rezove od 44 milijarde eura, među kojima su bila i zamrzavanje socijalnih davanja te smanjenje izdvajanja za zdravstvo. Opozicija je to odbila, dok su istraživanja javnog mnijenja pokazala da mu 80 posto građana ne vjeruje.
Francuski javni dug početkom godine dostigao je 3.345 milijardi eura, što čini 114 posto BDP-a, dok je deficit u 2024. iznosio 5,8 posto. Bayrou je upozoravao da je zemlja na 'aparatu za održavanje života', ali su se politički blokovi razišli oko rješenja, ljevica je tražila veće poreze za bogate, a krajnja desnica optuživala vlast da troši previše na migracije.
Iz Elizejske palače najavljeno je da će Macron 'u roku od nekoliko dana' imenovati novog premijera. Do tada će Bayrou obavljati tehnički mandat. Međutim, izbor novog premijera neće biti lak, jer podijeljeni parlament otežava kompromis.
U opticaju su kandidati i s ljevice i iz centra, ali mnogi analitičari ističu da je ta funkcija u ovom trenutku 'politički poljubac smrti' zbog izbora 2027.
Opozicija je iskoristila priliku da pojača pritisak. Mathilde Panot iz stranke Nepokorena Francuska izjavila je: 'Bayrou je želio trenutak istine i dobio ga je. Sada je red na Macronu.'
Jean-Luc Mélenchon otišao je korak dalje i ocijenio da bi i predsjednik trebao odstupiti. Marine Le Pen traži raspuštanje parlamenta i nove izbore, ističući: 'To nije hir, nego institucionalni mehanizam za razbijanje blokade.'
Politički analitičari smatraju da je upravo Macronov potez sa prijevremenim izborima stvorio sadašnji zastoj u parlamentu. Predsjednik je pod sve većim pritiskom da pronađe izlaz iz krize, dok Francuska ostaje suočena s rastućim dugom, budžetskim deficitom i sve izraženijim nepovjerenjem javnosti u vlast.
