Migracija sa Zapadnog Balkana u Njemačku se u proteklim godinama pokazala kao uspješna priča, ali nova politička situacija u zemlji može dovesti do smanjenja broja dolazaka iz šest zemalja regije. Naime, vladajuća koalicija CDU/CSU i SPD planira drastično smanjenje godišnje kvote za radne migrante iz zemalja Zapadnog Balkana, što izaziva različite reakcije među stručnjacima i organizacijama.
Prije deset godina, priliv tražilaca azila iz zemalja poput Srbije, Albanije, Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine izazvao je brojne reakcije u javnosti. Većina tih ljudi nije ispunjavala uvjete za azil, a njihovi motivi za dolazak bili su relativno visoki socijalni doprinosi. Kao odgovor na ovu situaciju, tadašnja njemačka vlada pooštrila je azilne propise i uvela tzv. „Zapadnobalkansko pravilo“, koje je omogućilo lakše zapošljavanje radnika iz regije.
Godišnja kvota za radne migrante bila je ograničena na 50.000 osoba. Međutim, nova njemačka vlada planira smanjenje tog broja na 25.000 godišnje, što je izazvalo zabrinutost među stručnjacima, koji smatraju da bi takva odluka bila pogrešna.
Stručnjak za migracije pri Institutu njemačke privrede (IW), Wido Geis-Thöne, upozorava da bi smanjenje kvote imalo negativne posljedice za njemačku ekonomiju. Prema podacima IW-a, broj zaposlenih migranata sa Zapadnog Balkana, koji ne pripadaju EU, porastao je između 2019. i 2024. godine za 165.000, dosegnuvši 521.000 radnika. Geis-Thöne ističe da mnogi migranti rade kao kvalifikovani stručnjaci, te da je broj onih koji obavljaju poslove koji zahtijevaju stručno obrazovanje ili diplomu porastao za 100.000 u posljednjih pet godina.
Osim toga, podaci IW-a pokazuju da je broj osoba koje primaju socijalnu pomoć smanjen za 3.000 između 2019. i 2023. godine, dosegnuvši 88.000. Geis-Thöne zaključuje da migranti sa Zapadnog Balkana, u cjelini, više doprinose kroz poreze i doprinose nego što primaju državne beneficije. Zbog toga smatra da nema razloga za smanjenje migracije, jer su migranti sa ovog područja ključni za jačanje njemačke ekonomije.
Jedan od ključnih razloga zašto IW podržava olakšavanje migracije iz regije je demografska situacija u Njemačkoj. Zemlja se suočava sa sve većim nestašicama radne snage uslijed starenja populacije. Ove promjene već utiču na mnoge sektore, od zdravstva do industrije, a stručnjaci upozoravaju da bi smanjenje migracije iz Zapadnog Balkana dodatno pogoršalo ovu situaciju.
Geis-Thöne također ističe važnost brže i jednostavnije integracije radnika sa Zapadnog Balkana u evropsko tržište rada. U tom kontekstu, IW se zalaže za ubrzanje viznih procedura i olakšavanje zapošljavanja radnika iz ovog regiona. To bi omogućilo ne samo povećanje broja zaposlenih, već i bolje iskorištavanje potencijala migranata koji donose dodatnu stručnost i radnu snagu.
