Nova kriza u BiH: Izbori pod znakom pitanja zbog političkih igara

Prijevremeni izbori za predsjednika bh. entiteta RS, zakazani za 23. novembar, mogli bi se pretvoriti u još jedan test izbornog sistema u Bosni i Hercegovini. Iako bi izbori u demokratskom društvu trebali biti jednostavan proces u bh. kontekstu sve se to, iznova, pretvara u pravni, politički i institucionalni haos.

Ovaj put prepreka nije politička odluka, nego žalba jedne sarajevske firme na odluku Centralne izborne komisije (CIK), koja je ugovor o transportu izbornog materijala dodijelila drugoj kompaniji. Na prvi pogled, obična proceduralna stvar. U stvarnosti, potencijalni mehanizam za odlaganje izbora.

Iz Ureda za razmatranje žalbi (URŽ) saopćeno je da su tek 5. novembra ispunjeni svi procesni uslovi za odlučivanje o žalbi, te da su svi relevantni materijali dostavljeni članovima Ureda. Po zakonskim rokovima, odgovor vjerovatno neće biti gotov prije zakazanih izbora.

U međuvremenu, iz CIK-a stiže apel: Ubrzati sve procedure i prestati s pritiscima

'Dopisivanje pravosudnih organa preko Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine urušava povjerenje javnosti u pravosuđe i vladavinu prava. Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine će o navedenom obavijestiti Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine, cijeneći da su sve institucije u Bosni i Hercegovini, na svim nivoima vlasti, dužne vršiti zakonom propisane nadležnosti', poručili su iz CIK-a.

Formulacija koja se godinama ponavlja u političkom diskursu RS ponovo se pokazuje kao tačna, a to je kad ne ide po zakonu, traže se rupe u zakonu. Ovog puta, pokušaj da se prolongiraju izbori dolazi kroz administrativne kanale, žalbu koja, iako legitimna, ima potencijal da blokira cijeli proces.

Kako objašnjava Hasan Kamenjaković iz koalicije Pod lupom, cijela situacija ima tehnički, ali i politički značaj:

'Postoje određeni tehnički izazovi u smislu šta će biti s ovom žalbom. Međutim, još uvijek je prerano govoriti o tome šta će se desiti dok ne vidimo sam ishod Ureda za razmatranje žalbi. Mi možemo samo podcrtati da se treba poštovati zakon, a i sam zakon govori da svi organi trebaju pomagati izbornoj administraciji da se izbori odvijaju neometano.'

Ipak, stvarnost pokazuje da su institucionalne blokade češće pravilo nego izuzetak. URŽ je i ovaj put pokazao koliko je sistem krhak, pokušaj održavanja hitne sjednice propao je jer nije bilo kvoruma. Četiri člana, po dva iz HDZ-a i SNSD-a, nisu se pojavila. Bez njihovog prisustva, Ured nije mogao odlučivati.

Ured za razmatranje žalbi sastavljen je od sedam članova po dva Bošnjaka, Srbina i Hrvata, te jednog predstavnika Ostalih. Na papiru balans, u praksi blokada po političkoj liniji. Jer, kao i mnogi drugi organi, i ovaj je proizvod političkog kompromisa, a ne profesionalnog kriterija.

Profesori prava upozoravaju da su rokovi ključni. Ako je žalba zaprimljena 27. oktobra, zakonski rok za odlučivanje ističe 27. novembra četiri dana nakon izbora. Dakle, već sada je jasno da će institucije kasniti.

Profesor Ajdin Huseinspahić objašnjava:

'Neko spominje također u javnosti da se ovaj postupak po žalbi od strane Ureda za razmatranje žalbi provede po hitnom postupku. Ja ću napomenuti da Zakon o javnim nabavkama ne poznaje hitni postupak rješavanja po žalbi... To je rok od 30 dana po prijemu žalbe.'

Drugim riječima, zakon ne predviđa 'ubrzani mehanizam'. Sve ostalo bi značilo improvizaciju, a ona u izborima može imati ozbiljne posljedice po povjerenje građana u institucije.

Huseinspahić dodaje i da rješenja postoje, ali da ona zavise od volje institucija:

'Neću reći da ovdje nema pravno-neriješene situacije, sve je rješivo. Može CIK zbog određenih vanrednih okolnosti razmatrati ovo pitanje prolongiranja, odgađanja izbora. Naravno to je dosta teže u ovim okolnostima kada ste vi donijeli odluku i kada ste odgovorni za cjelokupan proces. S druge strane imamo Aneks 10 i visokog predstavnika koji ima i pravo i obavezu da interveniše da ovi izbori budu provedeni.'

Sve ukazuje na to da se u Bosni i Hercegovini izbori ne vode samo na glasačkim mjestima, nego i u kancelarijama i političkim igrama. Sve dok su institucije sistemski zarobljene stranačkim interesima, svaka žalba je odlično sredstvo pritiska, a svaki zakonski rok alat za manipulaciju.

CIK i organizacije poput Pod lupom mogu se boriti za integritet procesa, ali bez političke volje i institucionalne odgovornosti, izbori će i dalje biti tek formalnost iza koje stoji beskonačna borba za moć.

I dok se Ured za razmatranje žalbi koleba između zakonskog roka i političke volje, jedno je sigurno, povjerenje građana u institucije ponovo gubi bitku.

Prilog radila Sara Delić.