Bosna i Hercegovina bi mogla ući u još jednu natprosječno toplu zimu, pokazuju najnovije sezonske prognoze Federalnog hidrometeorološkog zavoda, zasnovane na kombinaciji dinamičkih i statističkih modela MedCOF-a 24, SEECof-a 33 te domaćih proračuna FHMZ-a.
Period od 1. decembra 2025. do 28. februara 2026. godine, prema sadašnjim pokazateljima, donijet će iznadprosječne vrijednosti temperature zraka u odnosu na klimatološku normalu 1991–2020.
Najizraženiji temperaturni skok očekuje se u centralnom dijelu zime januaru, kada bi u pojedinim dijelovima zemlje srednja temperatura mogla biti viša i za više od 2,5 stepena Celzija u odnosu na višedecenijski prosjek. Decembar bi trebao biti 'najskromniji' kada je u pitanju odstupanje od normale, dok cjelokupna sezona, procjenjuju stručnjaci, podsjeća na prošlu zimu 2024/2025, koja je također protekla u toplijem tonu.
Broj mraznih dana mogao bi se značajno razlikovati od regije do regije. U Bosni ih se predviđa do 60, dok bi južna Hercegovina, tradicionalno toplija, mogla imati svega oko 15 dana s minimalnim temperaturama ispod nule. Zavod naglašava da je vjerovatnoća ostvarenja temperaturnog scenarija umjerena do velika, do 50 posto, ali i dovoljno skromna da ostane prostora za iznenađenje.
Kada je riječ o padavinama, prognoze su, kao i obično na dužim vremenskim skalama, znatno nesigurnije. Meteorolozi upozoravaju da se prognoza količine padavina u zimskim mjesecima treba tumačiti s dodatnim oprezom, jer je u tom periodu vrlo teško predvidjeti i samu vrstu padavina hoće li u određenom trenutku pasti kiša, snijeg ili susnježica.
Ipak, postoje određeni trendovi a to je da šire područje regije ulazi u sezonu s gotovo podjednakom vjerovatnoćom različitih scenarija, što dodatno komplikuje sliku. Za Bosnu i Hercegovinu, modeli u prosjeku sugerišu manje padavina od uobičajenih za klimatološku zimu (DJF). Međutim, raspored padavina neće biti ravnomjeran jer se očekuju duži suhi periodi, ali i kratkotrajni, intenzivni pljuskovi ili snježne epizode. Najvjerovatnije je da će februar biti najbogatiji padavinama, što bi moglo donijeti specifične izazove, posebno u planinskim krajevima.
Iz Zavoda podsjećaju da se sezonske prognoze rade za period od tri mjeseca i temelje se na poređenju mjesečnih odstupanja temperature i padavina s referentnim intervalom 1981 - 2010. Iako nisu alat za preciznu dnevnu prognozu, one pružaju važne smjernice za poljoprivredu, energetiku i sve druge sektore koji zavise od dugoročnih vremenskih trendova.
