Za samo godinu dana mnogo toga se promijenilo za Milorada Dodika. Prošle godine je izbačen s Konferencije o antisemitizmu zbog negiranja genocida. Ove godine – dočekan raširenih ruku. Prošle godine na američkoj crnoj listi, a sada prisutan na molitvenom doručku u SAD-u.
Za sve je zaslužno strano lobiranje, koje održava Dodika politički „živim“, iako je suštinski već odavno van ozbiljne političke igre. Uprkos tome, nastavlja provoditi političku matricu sadržanu u Memorandumu SANU-a – negiranje državnosti Bosne i Hercegovine, stalni diplomatski pritisci i sistematsko potkopavanje institucija.
Za razliku od toga, s državničke i patriotske strane gotovo da nema ozbiljnog, organizovanog lobiranja. Prazan prostor Dodik i njegova politika vješto koriste.
"Posebnu pažnju treba usmeriti prema zemljama koje nemaju čvrst stav po pitanju jedinstvene BiH i kojima je svejedno kakav će biti rasplet događaja u BiH. Ukoliko bi se ove zemlje lobiranjem ili na drugi način privolele na stav o podeli, onda bi broj i uticaj zemalja naklonjenih tzv. jedinstvenoj BiH bio u manjini.”
Milorad Dodik je, bez sumnje, najdosljedniji izvršilac ideja Memoranduma Srpske akademije nauka i umjetnosti u Bosni i Hercegovini. Njegova politika posljednjih dvadeset godina fokusirana je na jačanje entiteta nauštrb države, na proizvodnju nestabilnosti i stalno testiranje granica. Lobira, plaća, prilagođava se, ponižava i uzdiže – sve s jednim ciljem: slabljenjem države i očuvanjem vlastite političke pozicije.
Faruk Kajtaz, politički analitičar pojašnjava to na ovaj način:
Mi imamo jednu naopaku ideju, da je nama neko dužan, da će doći , da postoji viša moralna sila koja će urediti stvari i postaviti na svoje mjesto. Mislim da je to bila iluzija čak i kada su u Bijeloj kući sjedili ljudi sa puno širim političkim okvirom kakav bi Balkan trebao biti od trenutnog predsjednika koji nema tog okvira ukoliko nema poslovnog interesa - rekao je.
Prihvaćanje Dodika u Izraelu komentirao je i bivši diplomata Alija Muminović.
Izrael je anatemisan u određenim EU centrima kao moderator genocidne politike, Izraelu je svaka tzv podrška iz Europe dobrodošla zbog čega je on proglasio Dodika kao dašak nade u Europi. - Dakle njima je bitno bilo ko ko je na njihovoj strani? - Sasvim je svejedno. Oni su instrumentalizirali Dodika kao što on njih instrumentalizira za lične ciljeve - govori.
Velikosrpska politika svoj politički legitimitet gradi – i plaća – novcem. To se posljednjih dana jasno vidi kroz posjete zvaničnika iz RS-a, prvo Izraelu, a potom i Sjedinjenim Američkim Državama. Ono što je do jučer bilo politički neprihvatljivo, danas se pokušava predstaviti kao relevantan i poželjan faktor.
Nekadašnje ime s američke crne liste ponovo se pojavljuje na međunarodnoj sceni, zahvaljujući skupom i agresivnom lobiranju. Cijena tog „povratka“ mjeri se milionima, ali stvarni trošak snosi Bosna i Hercegovina – kroz narušavanje njenog ugleda, slabljenje pozicije i nastavak političkog pritiska na državu.
Prof.dr. Ajdin Huseinspahić kaže da se izborena državnost i nezavisnost ne brane na Baščaršiji ili Zeničkoj kotlini, nego na Istoku i Zapadu u lobističkim centrima.
Lobiranje za državnost i nezavisnost se plaća, i da je nužno čim prije otići kod lobista , jer kasno je kad lobisti dođu kući , jer tada ste žrtva lobiranja a ne ravnopravan subjekt u tome - pojasnio je.
I dok jača svoj međunarodni status, ugled, ma kakav on bio, ali vidljivost itekako - oni koji bi trebali raditi isto, a u interesu BiH, gotovo da ne postoje.
Nikome neće proraditi ni savjest ni osjećaj neki samilosti za Bosnom ako se mi ne angažujemo diljem svijeta i ne stabiliziramo položaj BiH - poručio je Huseinspahić.
Muminović dodaje da je moral potrošiva kategorija u međunarodnim odnosima. Ona je human odnos naspram žrtve. U međunarodnijm odnosima postoji interes, interes i samo interes - pojasnio je.
Dio međunarodne zajednice pokazuje potpunu neosjetljivost prema statusu žrtve genocida i prema mirnodopskom razaranju Bosne i Hercegovine iznutra. Očito je da svijet nema previše razumijevanja ni samilosti prema BiH – i to je realnost s kojom se danas suočavamo.
Hrvatski HDZ, ali i njegov domaći ogranak, kroz djelovanje pojedinaca poput Maxa Primorca i Željane Zovko, predstavljaju jedan od najočitijih primjera političkog udara na državu BiH. S druge strane, Milorad Dodik ima svoje lobiste i saveznike, poput Roda Blagojevića i drugih utjecajnih imena.
Bosna i Hercegovina je godinama izložena kontinuiranim diplomatskim pritiscima. Najporažavajuće u svemu tome jeste činjenica da ili ne koristimo postojeće lobističke mehanizme, ili ih – još gore – uopće nemamo.
Prilog o tome radio je Emerin Ahmetašević.
