Zdravstveni sistem u Federaciji BiH već godinama jedva drži glavu iznad vode, političari su ponovo posegnuli za najbržim rješenjem koje se zove kredit. Kao da to samo znaju.
Dom naroda Parlamenta FBiH potvrdio je odluku o novom zaduženju kod Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD), u visini od 71 milion eura. Od tog iznosa, Federaciji pripada 42,6 miliona, dok će ostatak biti raspodijeljen na drugi entitet.
Na papiru, sve zvuči uvjerljivo. Rok otplate je 18 godina, uz petogodišnji grace period. Sredstva će, kako piše u obrazloženju, biti iskorištena za 'reforme s ciljem dugoročne finansijske održivosti zdravstvenog sistema i unaprjeđenja kvaliteta usluga'.
U stvarnosti, međutim, građani se opravdano pitataju gdje su nestali rezultati svih prethodnih kredita i 'reformi' koje se obećavaju decenijama?
Vlada Federacije BiH govori o održivosti sistema a pacijenti u bolnicama čekaju satima na pregled, kupuju lijekove koje bi trebao da pokriva fond, a mladi doktori i medicinske sestre odlaze u Njemačku, Austriju i Sloveniju. Sistem je osim deficita novca mnogo više u deficitu povjerenja.
Dodatno izaziva pesimizam da se ovakve odluke u Parlamentu usvajaju gotovo rutinski, bez ozbiljne rasprave o tome kako će se sredstva trošiti i ko će snositi odgovornost ako rezultati opet izostanu.
Nakon što je odluka usvojena, sjednica je jednostavno nastavljena drugim tačkama dnevnog reda kao da se nije upravo odlučilo o zaduženju koje će plaćati naredne generacije.
Krediti mogu biti rješenje ako se novac zaista uloži u sistemske promjene, u digitalizaciju, bolje upravljanje fondovima, skraćivanje listi čekanja i bolji standard zdravstvenih radnika. Ako ćemo govoriti realno, praksa pokazuje da su krediti kod nas češće zakrpa nego reforma, a dugoročna cijena plaća se godinama.
Na kraju, ostaje jednostavno pitanje hoće li ovaj kredit zaista donijeti zdraviji sistem ili će zdravstvo i dalje biti pacijent koji stalno prima infuziju, samo da preživi do sljedeće tranše?
