Američki predsjednik Donald Trump pokrenuo je široku kadrovsku promjenu u diplomatskoj mreži Sjedinjenih Američkih Država, donijevši odluku o opozivu 48 ambasadora sa njihovih dužnosti širom svijeta. Ovaj potez najavljuje duboke promjene u načinu vođenja američke vanjske politike i prekid sa dugogodišnjom praksom balansiranja između karijernih i političkih diplomata.
Većina pogođenih ambasadora okončat će mandate u januaru, nakon čega se očekuje proces imenovanja novih predstavnika SAD-a, uz obaveznu potvrdu u Senatu. Među državama koje su u ovom trenutku ostale bez američkog ambasadora nalaze se i Slovačka, Sjeverna Makedonija i Litvanija.
Najizraženije promjene zabilježene su na afričkom kontinentu, gdje je dužnost napustilo čak 25 ambasadora, što ovaj region čini najviše pogođenim Trumpovom odlukom.
Američki mediji navode da bi ovim potezom predsjednik SAD-a mogao stvoriti prostor za imenovanje sebi politički bliskih osoba na ključna diplomatska mjesta. Time bi bio narušen ustaljeni sistem u kojem su strateški važne države često dobijale političke ambasadore, dok su karijerni diplomati bili raspoređivani u manje prioritetne zemlje.
Primjer takve prakse vidljiv je i u Bosni i Hercegovini, gdje su od sticanja nezavisnosti ambasadorske funkcije redovno obavljali karijerni diplomati, bez obzira na stranačku pripadnost predsjednika u Bijeloj kući.
Masovno imenovanje lojalnih kadrova moglo bi, prema procjenama analitičara, omogućiti Trumpu snažniju kontrolu nad cjelokupnom diplomatskom mrežom SAD-a, ali istovremeno nosi rizik slabljenja njenog kapaciteta. Naime, i prije ove odluke oko 80 ambasadorskih mjesta širom svijeta bilo je nepopunjeno.
U narednim mjesecima očekuje se predlaganje velikog broja novih kandidata, pri čemu će, prema dostupnim informacijama, prednost imati zemlje od posebnog strateškog značaja, poput Njemačke, Južne Koreje, Katara, Ukrajine i Saudijske Arabije, gdje SAD trenutno nema imenovane ambasadore.
