Kina je ponovo u stanju pripravnosti. Više od 7.000 ljudi zaraženo je virusom Chikungunya, a vlasti su uvele niz strogih mjera kako bi spriječile širenje bolesti – i to po uzoru na one koje su korištene tokom pandemije koronavirusa.
Zaraženi su registrovani u 13 gradova provincije Guangdong, a vlasti ističu kako se situacija pomno prati.
Iako virus, za razliku od COVID-19, ne prelazi s čovjeka na čovjeka, već se prenosi isključivo ubodom zaraženog komarca, zabrinutost javnosti raste – posebno zbog brzine širenja i sličnosti u odgovoru vlasti.
Koji su simptomi virusa Chikungunya?
Simptomi se obično javljaju tri do sedam dana nakon uboda zaraženog komarca.
Najčešći su:
- visoka temperatura
- jak bol u zglobovima
- glavobolja
- bol u mišićima
- oticanje zglobova
- osip na koži
Iako većina oboljelih osjeti poboljšanje u roku od sedam dana, bolovi u zglobovima kod nekih mogu trajati i mjesecima. Najugroženije grupe su novorođenčad, stariji od 65 godina te hronični bolesnici – posebno oni sa povišenim pritiskom, dijabetesom ili srčanim oboljenjima.
Smrtni ishodi su rijetki, ali virus može izazvati ozbiljne zdravstvene komplikacije.
Kina uvodi drastične mjere
Kako bi spriječili širenje bolesti, kineske vlasti su uvele stroge mjere inspirisane iskustvom iz pandemije COVID-19.
Građani su pozvani da uklone sve izvore stajaće vode u svojim domovima – poput saksija, boca, pa čak i aparata za kafu. Oni koji ne poštuju upute mogu biti kažnjeni novčanom kaznom do 10.000 juana (oko 1.400 dolara).
U nekim područjima, vlasti su posegle za nesvakidašnjim mjerama – pušteni su genetski modifikovani "slonovski komarci" koji se hrane komarcima prenositeljima virusa, a u jezera grada Foshan ubačeno je čak 5.000 riba koje također jedu komarce.
Sanitarne službe svakodnevno tretiraju javne površine insekticidima kako bi suzbile broj zaraženih insekata.
Podsjetimo, Virus Chikungunya prvi put je otkriven 1952. godine u Tanzaniji, a danas se povremeno javlja u tropskim i suptropskim područjima širom svijeta – uključujući Afriku, Aziju, Ameriku i dijelove Evrope.
Za sada nema specifične terapije ni vakcine, pa se borba protiv širenja virusa oslanja isključivo na prevenciju i kontrolu komaraca, piše Unilad.
