Rasprava o drugom rebalansu budžeta Republike Srpske (RS) u Narodnoj skupštini RS-a pretvorila se u oštar obračun opozicije s vladajućom strukturom, fokusirajući se na izuzetno visoke troškove Ureda predsjednika i rastuće zaduženje.
Posebna sjednica, na kojoj se razmatra budžet uvećan na 6 milijardi i 750 miliona KM, iznjedrila je ozbiljne upite o transparentnosti trošenja javnog novca, posebno u kontekstu enormnog budžeta predsjednika RS-a.
Ognjen Bodiroga, šef Kluba zastupnika Srpske demokratske stranke (SDS), zatražio je direktne odgovore od Ministarstva finansija i Fiskalnog savjeta RS-a, ali i Glavne službe za reviziju javnog sektora.
Ključno pitanje Bodiroge bilo je: “Ko Miloradu Dodiku plaća usluge helikopterskog servisa i osiguranje?”
Bodiroga je podsjetio da je prijedlogom rebalansa budžeta RS-a za predsjednika predviđeno oko 74 miliona KM. On je konstatovao da je taj iznos "najvjerovatnije najveći budžet od svih budžeta predsjednika na prostoru bivše Jugoslavije".
Osim pitanja o visokim troškovima transporta i sigurnosti, opozicioni zastupnik je postavio i pitanje o obećanjima datim prilikom odobravanja velikog budžeta prošle godine.
Kada je prošle godine predložen ovako veliki budžet za predsjednika RS-a, rečeno je da će značajan dio novca ići za gradnju vrtića. Gdje su ti vrtići? – upitao je Bodiroga.
Sumnje u motive rebalansa budžeta iznio je i Bojan Kresojević, šef Kluba zastupnika Partije demokratskog progresa (PDP). On je istakao da rebalans donosi povećanje budžeta za 260 miliona KM, ali da istovremeno bilježimo i povećanje zaduženja za 200 miliona KM.
To pokazuje iz kojih izvora se uglavnom povećava budžet,” ocijenio je Kresojević, dodajući da rashodovna strana uključuje 160 miliona KM za lobiranje pojedinaca i izdvajanje Rašidu Serdarovu.
Kresojevićeva ocjena je da se “rebalans radi zbog nekoliko pojedinaca, a sve to će otplaćivati buduće generacije”. Upozorio je i na tešku obavezu koja čeka RS naredne godine, kada na naplatu dolazi 1,7 milijardi KM kredita.
Na sjednici se razmatra i prijedlog odluke o dugoročnom zaduživanju RS-a u iznosu od milijardu i 81 milion KM, što je značajno povećanje u odnosu na ranije odobrenu odluku.
