Dok se BiH suočava s konstantnim ekonomskim izazovima, građani Federacije BiH ponovno se nalaze pred zidom novih poskupljenja, koja prijete da značajno naruše ionako krhak kućni budžet.
Posebno zabrinjava najava rasta cijena električne energije, ali i čitavog niza komunalnih usluga, što otvara pitanje socijalne osjetljivosti i ekonomske politike.
Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH (FERK) razmatra prijedlog za povećanje cijena električne energije za domaćinstva, što bi u prosjeku značilo skok od 4,8 do 6,3 posto. Iako Elektroprivreda BiH tvrdi da će 60 posto stanovništva biti obuhvaćeno "zelenom tarifom" s minimalnim promjenama cijena (do 50 KM mjesečno), predložene blok tarife izazivaju opravdan strah i nezadovoljstvo.
Prema ranijim prijedlozima, "plava tarifa" bi obuhvatala račune od 50 do 150 KM s poskupljenjem od 6,3 posto, dok bi "crvena tarifa" za račune iznad 150 KM donijela rast cijena od čak 8,0 posto. Ove tarife, kako se opravdano strahuje, direktno će pogoditi domaćinstva s većim brojem članova i ona koja objektivno imaju veću potrošnju. Paradoksalno, imućni pojedinci s više nekretnina ili oni koji duže borave izvan BiH, pa samim tim i manje troše struju, mogli bi biti pošteđeni većeg udara na novčanik. Ovo otvara pitanje pravednosti ovakvog modela i njegove socijalne dimenzije. Da li je zaista cilj rasteretiti najbogatije, dok se teret prevaljuje na porodice s djecom i penzionere?
Sarajevo pod udarom višestrukih poskupljenja i prinudne naplate dugova
Kanton Sarajevo bilježi posebno intenzivan val poskupljenja, što dodatno pritišće već preopterećene građane. Od danas 1. jula, cijene vode za piće i odvođenja otpadnih voda značajno su porasle. Kubni metar vode za većinu korisnika sada košta 1,66 KM umjesto dosadašnjih 1,25 KM, uz fiksni dio računa koji je skočio sa 2 KM na 3,26 KM.
Javni prevoz također bilježi rast cijena. Jedinična karta za javni prevoz sada iznosi 2,50 KM, dok radnički mjesečni kupon za A zonu iznosi 65,00 KM, uz subvenciju Vlade KS. Iako postoje subvencije, i dalje je riječ o značajnom povećanju troškova za svakodnevne potrebe. Povrh svega, najavljeno je i poskupljenje grijanja za korisnike Toplana za 3,98 posto, a u narednim sedmicama očekuje se i rast cijena odvoza smeća i usluga pogrebnog preduzeća Pokop, pa čak i vrtića.
Posebno alarmantna je najava novog sistema naplate dugova za komunalne usluge, koji uključuje i prinudnu naplatu putem pljenidbe stvari. Općinski sud u Sarajevu već postupa po ovakvim predmetima, a masovno postupanje i u punom kapacitetu najavljeno je od septembra. Ova mjera, iako ima za cilj naplatu dugova, može dovesti do dodatne socijalne krize i egzistencijalnih problema za građane koji se već bore s rastućim troškovima života.
Pitanja bez odgovora: Socijalna osjetljivost i ekonomska održivost
Čitav ovaj val poskupljenja postavlja ozbiljna pitanja o socijalnoj osjetljivosti vlasti i dugoročnoj ekonomskoj održivosti života u Federaciji BiH, a posebno u Kantonu Sarajevo. Dok se opravdanja traže u rastu troškova i neophodnosti za održavanje sistema, zanemaruje se realnost života prosječnog građanina čija primanja često ne prate inflaciju i rast cijena.
Umjesto da se teret krize prevaljuje isključivo na građane, potrebno je preispitati efikasnost javnih preduzeća, tražiti interne rezerve i razvijati strategije koje će dugoročno stabilizovati cijene, a ne samo povremeno posezati za poskupljenjima. U suprotnom, Bosna i Hercegovina riskira daljnje osiromašenje stanovništva i produbljivanje socijalnih nejednakosti, što može imati nesagledive posljedice po stabilnost društva.
