Osjećate li bolove u zglobovima kad se sprema oluja? Niste jedini. Prijelaz s toplog na hladnije i kišovito vrijeme može izazvati čitav niz neugodnih simptoma kod mnogih. Zašto promjena vremena utječe na zdravlje?
Naše tijelo je složen sistem koji neprestano reagira na okolinu. Ključni vremenski faktori koji utječu na nas su:
Atmosferski (barometarski) tlak: To je težina zraka koji pritišće Zemlju i naša tijela. Prije oluje ili dolaska hladne fronte, tlak zraka pada. Smatra se da taj manji pritisak omogućuje tkivima u tijelu, uključujući ona oko zglobova, da se lagano prošire, što može iritirati živce i uzrokovati bol. Promjene tlaka mogu utjecati i na tlak u sinusima i unutrašnjem uhu.
Temperatura: Hladnoća sužava krvne žile (vazokonstrikcija) kako bi tijelo očuvalo toplinu. To može blago povisiti krvni tlak i smanjiti dotok krvi u neke dijelove tijela. Hladnoća također može zgusnuti tekućinu u zglobovima, čineći ih krućima i bolnijima. Nagli padovi temperature mogu oslabiti imunološki sistem.
Vlažnost: Visoka vlažnost, često prisutna tokom kišnih perioda, može otežati disanje, posebno osobama s respiratornim problemima. Također pogoduje razvoju plijesni, čije spore mogu izazvati alergijske reakcije.
Najčešće zdravstvene tegobe
Promjene vremena, posebno nagli prijelazi poput onog s toplog na hladno i kišovito, mogu izazvati ili pogoršati razne zdravstvene probleme:
1. Glavobolje i migrene
Promjene barometarskog tlaka jedan su od najčešćih okidača za glavobolje i migrene. Iako tačan mehanizam nije potpuno jasan, smatra se da promjena tlaka utječe na krvne žile u mozgu ili na način na koji mozak procesuira bol.
2. Bolovi u zglobovima i mišićima
Ovo je jedna od najpoznatijih tegoba povezanih s vremenom. Pad barometarskog tlaka prije lošeg vremena može uzrokovati širenje tkiva i pritisak na zglobove, pogoršavajući bol kod osoba s artritisom ili drugim reumatskim stanjima. Hladnoća dodatno doprinosi ukočenosti mišića, ligamenata i zglobova jer se sinovijalna tekućina (koja podmazuje zglobove) može zgusnuti.
3. Respiratorni problemi
Hladan i vlažan zrak može iritirati dišne puteve. Nagli pad temperature može oslabiti imunološki sistem, čineći nas podložnijima prehladama i gripi, čiji se virusi također lakše šire po hladnom zraku.
4. Promjene raspoloženja i umor
Smanjenje sunčeve svjetlosti tokom tmurnih, kišnih dana može utjecati na razinu serotonina, neurotransmitera povezanog s raspoloženjem, što dovodi do osjećaja tuge, razdražljivosti ili umora. Opća nelagoda zbog vremenskih promjena također može doprinijeti osjećaju iscrpljenosti.
5. Vrtoglavica i problemi s ravnotežom
Promjene barometarskog tlaka i temperature mogu utjecati na unutrašnje uho, koje je ključno za održavanje ravnoteže. Hladnoća također može utjecati na cirkulaciju i krvni tlak, što može dovesti do omaglice.
6. Šećer, krvni tlak...
Promjene vremena mogu utjecati i na krvni tlak (obično je niži ljeti, a viši zimi zbog sužavanja krvnih žila na hladnoći) te na kontrolu šećera u krvi kod dijabetičara, posebno tokom hladnih fronti kada se viskoznost krvi može povećati. Hladnoća također povećava rizik od srčanog udara zbog višeg tlaka i povećane sklonosti zgrušavanju krvi.
Riječ porodičnog ljekara
Nagla promjena vremena može biti vrlo neugodna za ljude koji imaju problema s bolestima srca i krvnih žila, povišenim im tlakom te hroničnim bolesnicima. Naime, nagli pad temperatura vodi sužavanju krvnih žila i povećava rizik od srčanog ili moždanog udara, pa se svim kardiološkim bolesnicima savjetuje poseban oprez, rekao je svojedobno za 24sata prof. dr. sc. Hrvoje Tiljak, ljekar porodične medicine iz Novog Zagreba. I dijabetičari trebaju biti pažljiviji jer velike oscilacije u temperaturama mogu otežati kontrolu šećera u krvi i zahtijevaju prilagodbu terapije.
Svi hronični bolesnici i oni s visokim tlakom obavezno se moraju držati terapije koju im je prepisao ljekar.
