U trenutku kada Bosna i Hercegovina ponovo ulazi u januar opterećen neustavnim obilježavanjem 9. januara i otvoreno secesionističkom retorikom iz entiteta RS, dodatni pritisak dolazi i izvan njenih granica. Izjave pojedinih hrvatskih europarlamentaraca, posebno zastupnika HDZ-a Tomislava Sokola, otvaraju novo, izuzetno zabrinjavajuće poglavlje političkog odnosa prema Bosni i Hercegovini. Trebalo bi smirivati tenzije i jačati evropske vrijednosti, ali svjedočimo suprotno, artikulaciji ideja koje prizivaju etničke podjele i destabilizaciju države.
Sokolova najava mogućnosti uspostave trećeg entiteta nije običan politički stav, radi se o poruci sa ozbiljnim posljedicama. Upravo na tu dimenziju upozorava profesor Enver Halilović, čija analiza razotkriva dublje slojeve opasne političke retorike koja se, kako ističe, ne može posmatrati kao izolovan ili bezazlen politički istup.
Treći entitet kao uvod u novo nasilje
Halilović upozorava da ideja trećeg entiteta nije administrativno pitanje, već direktna prijetnja miru i sigurnosti. On otvoreno ukazuje na posljedice koje bi takav projekat imao po društvo i stanovništvo Bosne i Hercegovine.
Tomislavu Sokolu i svakom racionalnom građaninu je vrlo jasno i poznato, izvjesno, sigurno, da ukoliko bi došlo do eventualnog formiranja trećeg entiteta, hrvatskog entiteta, to faktički znači da slijedi novi oblik ili novi talas etničkog čišćenja.
U tom kontekstu, insistiranje na etnoteritorijalnim rješenjima ne predstavlja kompromis, već nastavak politike koja je devedesetih godina dovela do masovnih zločina, progona i razaranja. Halilović jasno naglašava da takvi prijedlozi nemaju podršku građana koji Bosnu i Hercegovinu doživljavaju kao zajedničku državu.
Naravno, Bošnjaci, muslimani, Bosanci i svi drugi koji su za Bosnu i Hercegovinu, nisu za to, niti za etničko čišćenje, niti za nove etnoteritorijalne podjele u Bosni i Hercegovini.
Retorika prijetnji i ucjena
Posebno problematičan aspekt Sokolove izjave, kako ističe Halilović, jeste njen prijeteći ton. Za razliku od ranijih političkih poruka koje su se skrivale iza diplomatskih formulacija, ovdje se prvi put, vrlo otvoreno, šalje poruka ucjene.
Ovu retoričku izjavu koju je dao Tomislav Sokol treba smatrati i u kontekstu toga da je u njoj sadržana i određena prijetnja. I to je novo u pogledu prethodnih izjava koje smo čuli od brojnih političara i političkih djelatnika na različitim nivoima državnosti države Hrvatske i u samoj Bosni i Hercegovini.
Halilović dodatno pojašnjava da se u toj retorici jasno nazire poruka da ukoliko Bošnjaci ne prihvate ponuđeni 'kompromis', suočit će se s još gorim ishodom.
…prijeti da ukoliko Bošnjaci ne prihvate taj kompromis koji im se nudi, slijedi još gori ishod od onog što eventualno može biti treći entitet.
Takav diskurs relativizira ratna iskustva, ali i normalizira ideju da je nasilje legitimno sredstvo političkog pritiska.
Opasna islamofobična matrica
Jedan od najalarmantnijih elemenata Halilovićeve analize odnosi se na pokušaj da se unutrašnje političko pitanje Bosne i Hercegovine prikaže kroz prizmu islamofobije pred evropskom javnošću.
Ovdje se Bošnjacima kao muslimanima skreće pažnja evropskoj javnosti da Bošnjaci kao muslimani zapravo nisu spremni na kompromis.
Time se, upozorava Halilović, bošnjačka politika pokušava svjesno povezati s negativnim stereotipima, čime se stvara opasan narativ u kojem se legitimna borba za ustavni poredak i ravnopravnost predstavlja kao rigidnost ili prijetnja.
To, dakle, znači da se nastoji ugraditi ova retorička izjava u jednu vrstu islamofobičnog sentimenta i povezati Bošnjake u Bosni i Hercegovini, politiku Bošnjaka u Bosni i Hercegovini s nekim oblikom islamofobije.
Takav pristup, posebno kada dolazi iz institucija Evropske unije, ozbiljno kompromituje evropske vrijednosti na koje se isti politički akteri često pozivaju.
U konačnici, Halilovićeva analiza jasno pokazuje da izjave poput Sokolove nisu običan politički istup u javnosti već dio šire strategije pritiska i destabilizacije države Bosne i Hercegovine. U kombinaciji sa secesionističkim narativima iz entiteta RS, one stvaraju opasan politički okvir u kojem se Bosna i Hercegovina ponovo pokušava posmatrati kao prostor za prekrajanje granica, a ne kao suverena država čiji opstanak i mir moraju biti nedodirljivi.
Komentar pripremila Azra Šabović.
