Mjesec dana do kalendarske smjene, kada su smještajni kapaciteti uveliko rezervisani i kada se očekivao veliki priliv turista iz susjednih država i cijele Evrope, Grad Sarajevo je po treći, i čini se konačan, put poništio javni poziv za organizaciju javnog dočeka.
Priča o tenderu teškom 700.000 KM, koji je trebao uvesti metropolu u spektakularnu noć uz zvijezdu poput Jelene Rozge, pretvorila se u prvorazredni skandal. Jasna nam je i poruka propasti još jednog tendera: Sarajevo ne zna iskoristiti svoje turističke adute.
Propast organizacije dočeka, koji je zadnji put u oktobru poništen zbog navodnog neispunjavanja kvalifikacionih uslova, dovela je do apsurdne situacije. Grad, koji bi za doček trebao biti krcat sa desetinama hiljada gostiju i koji je spreman da napuni svoju kasu, sada se suočava sa posljedicama vlastite nesposobnosti. Umjesto da sija u punom sjaju i potvrdi status jedne od najpoželjnijih destinacija u regionu, Sarajevo je blizu toga da u noći 31. decembra na 1. januar, osvane sablasno tiho.
Turisti koji pune budžet osjećaju se izigrano
Najveću cijenu ovog debakla platit će turizam i povjerenje onih koji su planirali doći i ostaviti značajan novac u BiH. O tome svjedoči i ogorčena poruka čitatelja iz Zagreba, čija priča najbolje ilustruje promašenu priliku.
Ja, Zagrebčanin, sa svojom porodicom dolazim u Sarajevo na pet dana da uživam u muzici koju su obećali. Za tu svrhu sam odvojio 4.000 eura, navodi on, naglašavajući da je noćenje rezervisao i platio još u oktobru.
Njegov dolazak nije samo lična želja, već direktna ekonomska injekcija za državu:
Od svih troškova... plaćam 1.200 KM PDV-a, a vjerovatno još poreza i doprinosa na platu minimalno 1.500. Znači, državi BiH plaćam 2.700 KM da bi uživao u muzici, druženju, hrani...
Ovaj čitatelj je samo jedan od mnogih. Ako pretpostavimo da je, umjesto očekivanih desetina hiljada gostiju, tek nekoliko hiljada ovakvih turista planiralo doći i potrošiti sličan iznos, jasno je da Sarajevo i država BiH gube milione maraka. Gubitak se ne mjeri samo u direktnim troškovima, već i u PDV-u, doprinosima i opštoj ekonomskoj aktivnosti u ugostiteljstvu, hotelijerstvu i uslugama.
Ovakav scenarij, gdje se turisti sa plaćenim smještajem na početku decembra obavještavaju da nema muzike zbog tendera, ne samo da iritira, već direktno narušava ugled Sarajeva kao, sada već očito nekada, pouzdane turističke destinacije.
Pitanje je koliko će se njih sljedeće godine odlučiti riskirati dolazak, znajući da lokalne vlasti ne mogu garantovati obećani sadržaj. Gubitak povjerenja turista je dugoročna šteta koja se ne može nadoknaditi jednim tenderom.
Brukanje zbog Zakona o javnoj nabavki
Ogorčeni čitatelj pogađa u samu srž problema: "Svake godine sve i jedan hotel je pun, stanovi, grad krcat, zauzeti do posljednjeg mjesta svi ugostiteljski objekti... Bruka svake godine zbog nekakvog Zakona o javnoj nabavci. Sami sebi u Bosni izbijate novac iz džepa."
Ovo njegovo zapažanje ističe problem ovdašnje administracije. Naime, dok turistički potencijal vrišti za iskorištavanjem, birokratske prepreke, nejasni tenderi i proceduralni neuspjesi postaju snažniji od želje da se grad predstavi u najboljem svjetlu.
Dodatnu kontroverzu unosi inicijativa vijećnika Armina Buljugića (SDA) da se novac od propalog dočeka, hitno preusmjeri za podršku BHRT-u. Iako je podrška javnom servisu plemenit cilj, sama ideja, potekla usred turističkog debakla, šalje poruku da bi organizacija dočeka bila tek puko prebacivanje novca, a ne strateški potez za ekonomiju grada.
Zaključimo, Sarajevo opet propušta zlatnu priliku da se pozicionira kao nezaobilazna regionalna novogodišnja destinacija. Umjesto proslave, imamo skandal. Umjesto profita, imamo gubitak. A umjesto povjerenja, imamo razočarane turiste koji će svoje eure i povjerenje sljedeći put usmjeriti u gradove koji cijene njihovu posjetu i znaju organizirati događaje primjerene metropoli.
