Istraživanje BBC-ja otkrilo je ozbiljne sumnje da su gruzijske sigurnosne snage tokom prošlogodišnjih masovnih demonstracija u Tbilisiju koristile hemikalije koje potiču još iz doba Prvog svjetskog rata. Radi se o supstanci poznatoj kao ‘kamite’, dugogodišnjem vojnom sredstvu koje je, prema poznatim dokumentima, napušteno početkom 20. stoljeća upravo zbog svoje agresivne prirode i dubokih posljedica po zdravlje.
‘Osjetio si kako voda peče’, prisjetio se jedan od učesnika protesta, opisujući trenutak u kojem su vodeni topovi bili usmjereni prema njemu i drugima na glavnim ulicama Tbilisija. Dojam, kako kaže, nije nestao ni nakon višestrukog ispiranja kože.

Demonstracije su izbile krajem novembra 2024. godine, kada je vlada objavila da obustavlja pregovore o članstvu u Evropskoj uniji, cilju koji je ukorijenjen i u sam ustav zemlje. Aktivisti koji su se danima okupljali ispred parlamenta prijavljivali su neobične i dugotrajne simptome: otežano disanje, iznenadne napade kašlja i povraćanje koje je kod pojedinih trajalo sedmicama.
BBC je u okviru svoje istrage razgovarao sa stručnjacima za hemijske supstance, ljekarima koji su pregledali demonstrante, kao i s pripadnicima interventnih jedinica koji su pristali anonimno govoriti. Svi tragovi, navodi britanski servis, ukazuju na mogućnost da su u vodenim topovima bili korišteni tragovi hemikalije ‘kamite’, supstance koju je francuska vojska primjenjivala protiv njemačkih snaga prije više od jednog stoljeća.
Upotreba kamite nakon Prvog svjetskog rata bila je ograničena, a u Sjedinjenim Američkim Državama u kratkom periodu ju je koristila policija sve dok nije zamijenjena CS gasom, danas najraširenijim sredstvom za rastjerivanje demonstracija.
Među povrijeđenima tokom prvih dana protesta bio je i pedijatar Konstantine Chakhunashvili, koji je na vlastitoj koži osjetio posljedice djelovanja vodenih topova. Rekao je da je osjećaj trajao danima i da ‘nije bilo načina da se ispere’, bez obzira na pokušaje.
Prema međunarodnim pravilima, policijskim službama je dozvoljena upotreba hemijskih sredstava u svrhu kontrole mase, ali samo ako su efekti kratkotrajni i ne ostavljaju ozbiljne posljedice. Stručnjaci s kojima je BBC razgovarao upozoravaju da bi korištenje zastarjele i mnogo potentnije supstance poput kamite moglo predstavljati kršenje tih standarda, te pasti u kategoriju hemijskog oružja.
Nalaze je komentarisala i specijalna izvjestiteljica UN-a za torturu, Alice Edwards, koja već duži period prati navode o policijskom postupanju u Gruziji. Upozorila je na nedostatak regulacije i kazala da ovakva praksa može biti izuzetno opasna.
‘To me navodi da razmotrim ovu praksu kao eksperimentalno oružje. A stanovništvo nikada ne smije biti izloženo eksperimentima. To apsolutno krši međunarodno pravo o ljudskim pravima’, rekla je Edwards. Naglasila je da sredstva za kontrolu mase moraju imati samo privremene efekte te da opisani zdravstveni problemi demonstranata ‘prevazilaze ono što bi se smatralo privremenim i prihvatljivim’.
‘Sve te slučajeve treba istražiti, uključujući i u okviru postupaka za torturu i drugi oblik zlostavljanja’, dodala je.
Iako su skupovi na aveniji Rustaveli postali manjeg obima nakon što je vlada pooštrila kazne i uvela strožije zatvorske mjere, protesti nisu prestali. Građani gotovo svakodnevno izlaze na ulice, optužujući vlast za izborne manipulacije, prorusku politiku i donošenje zakona koji guše građanske slobode.
Vladajuća partija Gruzijski san odbacuje optužbe i tvrdi da djeluje u interesu države. Naveli su da ni stranka ni njen počasni predsjednik Bidzina Ivanišvili nisu proruski orijentirani, te da su sve zakonske reforme protekle godine uvedene ‘radi javnog dobra’.


