Iz Pangea mreže oglasili su se o trenutnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i odgovornosti za očuvanje ustavnog poretka države.
Kako su naveli, nedavni događaji u vezi s Miloradom Dodikom, predsjednikom entiteta Republika Srpska, predstavljaju opasan vrhunac u kontinuiranom napadu na ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
''Njegova putovanja u inostranstvo – uprkos važećem nalogu za hapšenje koji su izdale institucije Suda BiH i Tužilaštva BiH – nisu privatna stvar. Ona predstavljaju namjerne provokacije i otvoreno nepoštivanje pravnog sistema Bosne i Hercegovine. Iako je Dodik nedavno osuđen na osnovu člana 203a Krivičnog zakona zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika – to je bio tek simboličan korak. No, ta presuda dolazi prekasno. Više od 15 godina Dodik sistematski podriva ustavni poredak – kroz godišnje obilježavanje „9. januara“, praznika koji je Ustavni sud BiH zabranio, zatim organizacijom neustavnog referenduma 2016. godine (BR, 2016), kao i kroz ciljano blokiranje državnih reformskih procesa tokom mandata Miroslava Lajčáka i Catherine Ashton'', navode.
Smatraju da ovi procesi nisu slučajni, već rezultat godina popustljivosti međunarodnih aktera.
Bivši pravni savjetnik OHR-a, Eric J. Gordy, to je sažeo 2021. godine:
„EU je Dodiku više puta dopustila da djeluje nekažnjeno, ignorišući sistemska kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma i sa svakim dodatnim povlačenjem slala poruku političke slabosti.“
Podsjećaju da se već 2011. pokazala ista dinamika: nakon sastanka s visokom predstavnicom EU Catherine Ashton, Dodik je povukao najavljeni referendum o pravosuđu – ne zato što je bio uvjeren, već zato što mu je jasno poručeno da neće naići na otpor sve dok ne pređe granicu otvorene eskalacije.
''Ovakvo sistematsko zatvaranje očiju ohrabrilo je njega i slične aktere da zauzimaju sve radikalnije stavove – uz otvorenu podršku iz Moskve i u savezništvu s autoritarnim mrežama širom Evrope. Dodikova putovanja u Izrael, a zatim u Rusiju, nisu samo politički signali – ona su svjesni napadi na same temelje međunarodnog poretka i vladavine prava'', poručuju.

Odgovornost je unutar same države
Bosna i Hercegovina nije nemoćna država. Njene institucije – Sud BiH, Tužilaštvo BiH i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) – raspolažu jasnim zakonskim ovlaštenjima. Ali ta sredstva gube svoju snagu ukoliko njihova primjena bude ometana političkim kalkulacijama ili izostankom političke podrške.
''Odbrana bosanske državnosti ne počinje u Briselu, Vašingtonu ili Berlinu – ona počinje u Sarajevu, hrabrošću institucija da odlučno obavljaju svoju ustavnu ulogu. Ona počinje u sudnici, gdje zakoni nisu predmet pregovora – čak ni kada se radi o predsjednicima entiteta. Ona počinje u tužilaštvu, gdje se kršenja ustava ne relativizuju, već procesuiraju. Ona počinje u djelovanju SIPA-e, čije djelovanje mora biti isključivo vođeno zakonom. Počinje svakim korakom koji pokazuje: Zakon vrijedi. Za sve. Uvijek'', ističu.
Suverenitet zahtijeva preuzimanje odgovornosti
Trideset godina nakon Dejtona, dodali su, Bosna i Hercegovina se više ne smije oslanjati isključivo na vanjske zaštitnike. Država koja ne sprovodi vlastiti ustavni poredak postepeno gubi svoj legitimitet – i unutrašnji i međunarodni.
''Neprestano pozivanje na Brisel, Vašington ili OHR ne može zamijeniti vlastito sprovođenje zakona. Takav pristup učvršćuje sliku države koja ne može ili ne želi rješavati vlastite probleme. Time se slabe institucije. Time se obeshrabruju građani. Time se ohrabruju oni koji žele urušiti državu'', saopćili su.
Zahtijevaju sljedeće:
• Dosljedno sprovođenje krivičnog zakona od strane institucija Bosne i Hercegovine – posebno u slučajevima napada na ustavni poredak.
• Bezrezervnu političku podršku Sudu BiH, Tužilaštvu BiH i SIPA-i u izvršavanju njihovih zakonskih nadležnosti.
• Prekid međunarodnih dvostrukih standarda – evropska politika popuštanja mora biti jasno imenovana onakvom kakva jeste: opasna i destabilizirajuća.
• Jasnu posvećenost svih izabranih predstavnika nedjeljivoj suverenosti Bosne i Hercegovine.
• Dugoročno jačanje institucionalne nezavisnosti kroz ciljane investicije u pravosuđe, tužilaštvo i demokratsko obrazovanje.
• Ukidanje svakog oblika imuniteta za političke funkcionere koji svjesno djeluju protiv ustavnog poretka – bez obzira na njihovu funkciju ili porijeklo.

