Dok uvoz iz susjedstva cvjeta, stručnjaci upozoravaju da značajan dio tih sredstava zapravo odlazi na robu iz trećih zemalja koja se samo distribuira preko susjednih tržišta.
Prema najnovijim podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), trgovinska razmjena Bosne i Hercegovine sa najbližim susjedima, Hrvatskom i Srbijom, dostigla je rekordne nivoe u protekloj godini. Samo iz ove dvije države uvezeno je robe u vrijednosti većoj od 10 milijardi KM.
Hrvatska ostaje vodeći trgovinski partner BiH sa uvezenom robom u vrijednosti od 5,9 milijardi KM, dok je izvoz ka ovoj zemlji iznosio oko pet milijardi KM. S druge strane, iz Srbije je uvezeno robe za 4,17 milijardi KM, uz značajno niži izvoz iz BiH koji je iznosio 1,75 milijardi KM.
Kada se posmatra širi region, podaci su sljedeći:
Slovenija: Uvoz 2,6 milijardi KM / Izvoz 495,6 miliona KM.
Crna Gora: Jedina zemlja sa kojom je ostvaren suficit (Izvoz 346,9 miliona KM / Uvoz 206,6 miliona KM).
Sjeverna Makedonija i Albanija: Nastavak trenda deficita, sa uvozom koji višestruko premašuje izvoz.
Ukupan bilans BiH za 2025. godinu pokazuje dubok jaz: uvezeno je robe za 31,65 milijardi KM, dok je izvoz iznosio tek 17,54 milijarde KM.
Ekonomista Igor Gavran ističe da statistički podaci mogu biti zavaravajući jer se veliki dio uvoza iz Hrvatske i Srbije ne odnosi na proizvode porijeklom iz tih zemalja.
Preko četiri milijarde KM je uvezeno iz trećih zemalja preko naših susjeda. Ako bismo gledali samo robu izvornog porijekla, BiH bi zapravo imala suficit s Hrvatskom, a znatno manji deficit sa Srbijom, objašnjava Gavran.
On naglašava da ovakva situacija proizlazi iz nedostatka domaće logistike i morskih luka, zbog čega su regionalni distributivni centri smješteni izvan granica BiH.
Stručnjaci upozoravaju da se značajan dio uvoza odnosi na prehrambene proizvode koji direktno konkurišu domaćim proizvođačima. Kao rješenje, Gavran navodi dva ključna pravca:
Jačanje svijesti potrošača: Veća kupovina domaćih proizvoda kako bi se smanjio uvoz nepotrebne robe.
Revitalizacija industrije: Pokretanje Rafinerije nafte u Bosanskom Brodu omogućilo bi uvoz sirove nafte umjesto skupih derivata, čime bi se drastično smanjila vrijednost uvoza.
Iako je trgovinska zavisnost od susjeda očigledna, prostor za poboljšanje domaće konkurentnosti postoji, ali zahtijeva sistemske promjene u logistici i proizvodnim kapacitetima zemlje.
