Političke snage u Bosni i Hercegovini se ne bave državom nego senzacionalističkim govorima Milorada Dodika koji postaju opasni po ovu državu, izjavio je u intervjuu za BHRT bivši visoki predstavnik u BiH Wolfgang Petritsch.
On je, komentarišući aktuelnu političku situaciju u našoj zemlji, poručio da je za nju odgovoran Dodik i njegova secesionistička politika, ali i OHR zbog neadekvatne reakcije.
Petritsch je govorio i o posljedicama svojih odluka za vrijeme mandata u BiH, migracijama, evropskom putu BiH, sukobu na Bliskom istoku...
U vrijeme kada ste bili visoki predstavnik u BiH, a prošlo je više od 20 godina, imali smo političku krizu u zemlji. Ništa bolje nije ni sada, svakodnevno slušamo poruke o raspadu države, secesiji, otcjepljenju Republike Srpske. Kako Vi gledate na ovakvo stanje, i zašto nemamo konkretne poteze međunarodne zajednice?
Moram reći da, prije dvadeset godina kada sam napustio mjesto Visokog predstavnika, sam imao utisak da se stvari postepeno kreću u pozitivnom smjeru. Imao sam utisak da Bosna i Hercegovina počinje rasti kao država. Tad smo pokrenuli puno reformi na državnom nivou, između ostalog, osnovali smo i ovaj Javni servis, no u zadnje vrijeme nemam utisak da ide dobro. Veliki problem su aktivnosti Republike Srpske, koje postaju izazov za BiH. Mi kao međunarodna zajednica smo u ovom slučaju možda i presporo reagirali. Začuđen sam jer sam sarađivao sa gospodinom Dodikom jako dobro. Nekoliko smo reformi stavili na stol, uključujući i reformu Ustava u oba entiteta, a situacija je trenutno takva da se, nažalost, u BiH političke snage ne bave državom nego senzacionalističkim govorima gospodina Dodika koji postaju opasni po ovu državu.
Koga smatrate najodgovornijim za trenutnu situaciju u BiH? Poruke koje dolaze iz međunarodne zajednice uglavnom su u vidu optužbi na račun Milorada Dodika i vlasti u Repblici Srpskoj. Ima li još odgovornih, šta je sa koalicionim partnerima i generalno institucijama BiH?
Mislim da postoji više nivoa odgovornosti i suodgovornosti za to. S jedne strane, politika Milorada Dodika koja vodi ka secesiji te i onda uništenju BiH. S druge strane, tu je i neadekvatna reakcija OHR-a.
Da li ste možda bili u prilici razgovarati s nekim međunarodnim zvaničnicima nakon presude Miloradu Dodiku i oduzimanju mandata predsjednika Republike Srpske, kako posmatraju sada njegovu poziciju? Vidjeli smo prije par dana da je ponovo u Mađarskoj dočekan kao predsjednik Republike Srpske?
Ova posjeta Budimpešti pokazuje u suštini svu tu problematiku. Predsjednik koji se ne drži odluke sudova gostuje u jednoj zemlji članici Evropske unije, u ovom slučaju u Mađarskoj, koja također pomjera granice i ne drži se pravila. To smatram jednom ilegalnom akcijom sa Miloradom Dodikom, i mislim da su pozvani na odgovornost i Brisel i sve članice EU i Austrija, ali da moraju reagirati i OHR i EUFOR.
Kako biste ocijenili dosadašnje poteze visokog predstavnika u BiH Christiana Schidta? I sami ste nametali određene odluke. Trideset godina je prošlo od rata, očigledno da mi u Bosni i Hercegovini ništa nismo naučili?
Mislim da je njegova pozicija izuzetno teška, iako sam ja radio možda čak i u težim uslovima, situacija je danas toliko problematična. Za njega to više nije savladivo, on stoji sam. Samo se na sebe može osloniti i to je neodrživa situacija. Izuzetno teška situacija Bosne i Hercegovine, ali mislim da pregovori sa BiH u okviru pristupanja EU nude takvu šansu da se stvori jedna vlastita posebna strategija koja uzima u obzir specifičnu situaciju u državi i da se kroz te pregovore i kroz tu Evropsku perspektivu pristupi EU, odmakne od tih senzacionalističkih i sličnih tendencija.
Često čujemo da je vrijeme za zatvaranje OHR-a, ali da li zaista jeste s ovakvim stanjem u državi i pod kojim uslovima OHR može biti zatvoren?
Mi smo 2002. godine imali plan zatvaranja OHR-a, koji je bio predviđen da se provede 2006. godine. Svi znamo da se to nije dogodilo, kao što znamo i da se situacija nije poboljšala. Danas OHR ne djeluje kao da je dio rješenja, odnosno da nudi rješenja za BiH. Moramo vidjeti više odlučnosti da se radi na pristupu BiH Evropskoj uniji. Moraju biti definirani jasni koraci u tim pregovorima Bosne i Hercegovine sa EU i u tom pogledu da građani BiH shvate zašto pregovori traju duže. Da se svako poglavlje tih pregovora objasni i predoči ljudima i da oni doživljavaju svaki uspjeh i pomak u tim pregovorima, da to zaista bude pozitivno za ljude u BiH. I kad BiH uđe u EU i to bude činjenica onda, naravno, treba zatvoriti OHR u tom trenutku.
Vlasti u Republici Srpskoj Christiana Schmidta ne smatraju za visokog predstavnika, a kao razlog navode da nije imenovan u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, odnosno da nije imenovan pred Vjećem sigurnosti UN-a. Šta Vi kažete na to?
To znamo svi, od početka, nakon Ashdowna, nakon deset godina masivnog utjecanja kroz OHR, situacija se skroz pogoršava, politička se situacija znatno promijenila, ne samo u BiH nego i na globalnom planu. U moje vrijeme dok sam ja djelovao, Rusija je bila još konstruktivni partner, to danas više nije slučaj. Baš iz tih razloga Bosni i Hercegovini je mjesto u EU više nego ikad, i u tom pogledu da svi ti ometački manervi, poput ovih secesionističkioh želja Dodika, budu spriječeni. Ulazak u EU je obaveza Evrope, to neće ojačati samo BiH već i Evropu.
