Ustavna reforma za stabilnu budućnost Bosne i Hercegovine bila je tema današnje sesije Asocijacije nezavisnih inteleketualaca 'Krug 99'.
Uvodničar je bio prof. dr. David Pettigrew, profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Southern Connecticut.
Predavanje je održao na temu 'Daytonski mirovni sporazum u 2025. godini: Hitna potreba za ustavnom reformom i tranzicijskom pravdom u Bosni i Hercegovini kako bi se osigurala stabilna budućnost'.
Njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti:
Iako je Daytonski mirovni sporazum okončao agresiju i genocid počinjen u Bosni i Hercegovini, sporazum je uspostavio aranžman o podjeli vlasti zasnovan na etničkim podjelama, a ne demokratiju temeljenu na zajedničkom državljanstvu. Aranžman o podjeli vlasti predstavljao je umirivanje separatističkih i eliminacijskih projekata tzv. Republike Srpske i Herceg-Bosne. Posljedica toga je da se BiH danas suočava sa eskalacijom destabilizacijskih prijetnji koje podrivaju njenu suverenost i ugrožavaju njenu budućnost.
Bosanski hrvatski nacionalisti neumoljivo traže stvaranje trećeg entiteta; Herceg-Bosna unutar Bosne, što bi oslabilo autonomiju Bosne i Hercegovine. Republika Srpska nastavlja svoj eliminacijski i separatisticki projekat koji je legitimiziran i nagrađen u Daytonu. Članica Predsjednistva Cvijanović se nedavno dramatično osvrnula na nastavak borbe Republike Srpske 'za slobodu'. Nedavni govor mržnje Milorada Dodika usmjeren protiv muslimana u kojem govori o 'Turcima' i potrebi sa se odupre islamizaciji Istočnog Sarajeva je opasno poticanje (na mržnju) koje bi trebalo kazneno goniti.
Ove provokacije ukazuju na to da su nacionalističke ideologije '90-ih u punom jeku. Hitno je potrebno odlučno odgovoriti na ovakve provokacije demokratskom ustavnom reformom kako bi se postigla politička stabilnost. Evropski sud za ljudska prava je utvrdio da koncept „konstitutivnih naroda", iako se činio nužnim, za okončanje brutalnog sukoba obilježenog genocidom, diskriminaciji isključivo na temelju nečije rase, ne može biti objektivno opravdan u današnjem demokratskom društvu". Sud je očekivao da će se demokratski aranžmani uspostaviti „bez odgađanja".
Komesar Vijeća Evrope za ljudska prava je u svom izvještaju izrazio duboku zabrinutost zbog toga što presude Evropskog suda za ljudska prava još nisu provedene. U izvještaju se naglašava da je neophodno da se vlasti usredotoče na izgradnju države temeljene na jednakosti građana, a ne na daljnje ugrađivanje etničke diskriminacije u Ustav i izborno zakonodavstvo.
Međutim, međunarodna zajednica je svojim nedjelovanjem uglavnom podržavala aranžman o podjeli vlasti koji je bio dio Daytonskog ustava. Ali u novije vrijeme, Hrvatska i Ured visokog predstavnika su se aktivno protivili demokratskim reformama predloženim u slučaju Kovačević. Izjave pravnog savjetnika visokog predstavnika i hrvatskog predstavnika na javnoj raspravi uglavnom su naglašavale političke aspekte, a ne pravne principe.
Savjetnik visokog predstavnika je upozorio da Bosna i Hercegovina nije spremna za demokratsku reformu, jer se „politička situacija u Bosni i Hercegovini i dalje pogoršava". Zastupnik treće strane u ime Republike Hrvatske je također ukazao na unutrašnje podjele. Ove primjedbe ukazuju na interes da se čvrsto pridržava dijelova Ustava koji se temelje na etničkoj i teritorijalnoj diskriminaciji. Tragično je da će njihovo strogo protivijenje demokratskim reformama odgoditi, ako ne i trajno ugroziti, napredak Bosne i Hercegovine prema članstvu u EU.
Daytonski ustav je umirio nacionalističke ciljeve '90-ih na štetu ljudskih prava i vladavine prava.
Preživjelima je onemogućeno postavljanje spomen-obilježja na mjestima na kojima su počinjena zlodjela za koja je presuđeno da su ratni zločini. Takva mjesta uključuju Dom kulture Pilica i Zemljoradničku zadrugu Kravica, lokacije na kojima su počinjeni zločini povezani sa genocidom u Srebrenici. Mural Ratku Mladiću na ulazu u Kalinovik predstavlja kršenje Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje veličanje osuđenih ratnih zlocinaca. On mora biti uklonjen bez odlaganja.
Ovakva kršenja ljudskih prava i Krivičnog zakona BiH ukazuju na to da, osim potrebe za jačanjem vladavine prava, što bi došlo sa istinskom ustavnom reformom, takve reforme moraju ići zajedno sa inicijativama tranzicijske pravde koje bi transformisale kulturu tako što bi se podržalo ljudsko pravo na memorijalizaciju i pružio otpor poricanju genocida i drugih ratnih zločina. Inicijative tranzicijske pravde bi ojačale ustavnu reformu. U izvještaju UN-a iz oktobra 2020. godine se insistira na tome da je posvećenost memorijalizaciji ključna za promociju „razvoja kulture demokratije i postivanja ljudskih prava".
Stoga, povodom obilježavanja 30. godišnjice Daytonskog mirovnog sporazuma, hitna je potreba za ustavom reformom, kao i za inicijativama tranzicijske pravde koje će se oduprijeti naporima nacionalista da ostvare svoje teritorijane i eliminacijske ciljeve iz 1990-ih.
Usklađivanje ustavne reforme i inicijativa tranzicijske pravde bi doprinijelo stabilnoj demokratskoj budućnosti koja bi osigurala jednakost građana i jamčila ljudska prava za sve u skladu sa vladavinom prava. Takve reforme i stabilnost bi, na kraju, dopinijele bržem napretku BiH prema članstvu u EU.
