U Australiji je na snagu stupila zabrana korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Popularne društvene platforme moraju ukloniti račune maloljetnih korisnika, u suprotnom će biti novčano kažnjene.
Zabrana je dobila snažnu podršku u javnosti i privukla međunarodnu pažnju, a nekoliko zemalja razmatra slične mjere.
Može li BiH pratiti ovaj trend?
Ova tema provlači se posljednjih godina i u bosanskohercegovačkoj javnosti. Prema istraživanju koje su proveli Ured UNICEF-a i Regulatorna agencija za komunikacije, svako drugo dijete u BiH mlađe od 11 godina ima profil na nekoj od društvenih mreža. No, čini se kako BiH nije spremna da u skorije vrijeme isprati ovaj trend.
Zabrana korištenja društvenih mreža mlađim od 16 godina postaje tema na globalnom nivou jer postoji globalni interes. U BiH je realno govoriti i ovoj temi, ali nažalost naše vlasti, posebno obrazovne, nemaju kapaciteta niti volje da prate evropske, a kamoli svjetske trendove. Na primjer, u Kantonu Sarajevo nadležno ministarstvo nema kapaciteta da uradi "obične" reforme već se bavi reformom administracije u obrazovanju i dodatno opterećuje prosvjetne radnike, a samim tim trpe i učenici – kaže Saudin Sivro, predsjednik Kantonalnog odbora Samostalnog sindikata osnovnog obrazovanja i odgoja FBiH, za Hayat.ba.
Dalibor Tanić, predsjednik Vijeća roditelja Kantona Sarajevo, smatra da bi u ovom slučaju trebalo sačekati i analizirati rezultate obzirom da je odluka tek stupila na snagu.
Vjerujem da je iza ove odluke stajao ozbiljan rad, koji se temeljio na opsežnim istraživanjima svih stručnih područja koja su uključena u proces obrazovanja. Dakle, od pedagoga, psihologa, samih nastavnika, zdravstva. Ono što vjerujem je da će se u budućnosti ova odluka, stav, odnos mijenjati – kaže Tanić za Hayat.ba.
Ranije je Samostalni sindikat osnovnog obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo uputio inicijativu o zabrani korištenja mobilnih telefona tokom nastave u školama do koje nije došlo.
Naša inicijativa za zabranu mobitela je dočekana s neprijateljskim stavom jer Ministarstvo na čelu sa Naidom Hota-Muminović odbija uopće da se bavi tim pitanjem. Neohodno je da se u BiH bavimo, između ostalog, i pitanjem zabrane korištenja društvenih mreža, ali dok na vlasti imamo ministre poput Hota-Muminović, džaba se trudimo – kaže Sivro.
Tanić ističe da Vijeće roditelja KS apsolutno podržava zabranu korištenja mobitelu u školama, naročito tokom nastave. Stav Vijeća je da đaci trebaju imati mobitele, ali da škole trebaju pronaći model kako i na koji način bi skladištile mobitele koji donose.
Kombinovani model umjesto zabrane
Psiholozi upozoravaju da ovakve zabrane mogu imati i pozitivne i negativne posljedice pa bi realnije rješenje za njih bilo postepeno uvođenje ograničenja uz jačanje digitalne pismenosti.
Djeca i tinejdžeri bi mogli iskusiti smanjenje izloženosti online uznemiravanju i stresu povezanom s društvenim pritiscima. Došlo bi do povećane fizičke aktivnosti, više vremena za vannastavne aktivnosti i druženje što potiče njihovo mentalno i kognitivno zdravlje – kaže psihologinja Alma Mahmutović-Katica.
S druge strane, Mahmutović-Katica smatra da bi ova zabrana neke mogla dovesti do osjećaja izolacije i gubitka povezanosti s vršnjacima koji ostvaruju veze preko društvenih mreža.
Navike se moraju mijenjati postepeno. Nerealni cilj je potpuna zabrana jer može biti teško provediva obzirom da djeca uvijek mogu pronaći načine da zaobiđu zabrane. Treba razmotriti nekoliko pristupa. To su ograničenja, ali ne potpuna zabrana. Jasna pravila o vremenu provedenom na mreži, jasna komunikacija, edukacija i digitalna pismenost. Važno je da od najranije dobi djeca nauče kako koristiti internet– dodala je.
Naši sagovornici su složni da pitanje digitalnih navika djece zahtijeva ozbiljniji pristup. Jasno je da svijest o ovom problemu postoji u BiH, ali na akciju se još čeka.
