Pred BiH su postavljena dva uvjeta koje je potrebno ispuniti kako bi se započeli pregovori o pristupanju naše zemlje EU. Prvi se tiče usvajanja zakona o potpunoj reformi pravosuđa u skladu s evropskim zakonima, a drugi se odnosi na imenovanje glavnog pregovarača. O porukama ovog izvještaja i realnosti za ispunjenje navedenih uvjeta razgovarali smo s generalnim sekretarom Evropskog pokreta u BiH Harisom Plakalom u današnjem izdanju emisije "Dobar dan, BiH", koji je odmah potvrdio da u domenu slanja reformske agende ovaj izvještaj jeste donekle pozitivan:
Ipak kada je riječ o onim odlukama i onim uvjetima koje smo trebali ispuniti poput potpunog usklađivanja Zakona o VSTV-u i sudovima BiH prema preporukama Venecijanske komisije te imenovanje glavnog pregovarača, to još nije završeno. Zbog toga, ali i svih drugih antiustavnih poteza bosanskohercegovačkog entiteta RS imamo ipak negativan ovogodišnji izvještaj, na početku konstatuje Plakalo i dodaje:
Nažalost, vidim da se nedavno pokazala da laički kažem trakavica između institucija u Bosni i Hercegovini unutar vladajuće koalicije o tome ko treba imenovati glavnog pregovarača – je li to Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Vijeće ministara ili Predsjedništvo BiH. Ono što bi sad bilo najvažnije je da glavni pregovarač bude imenovan. Ako bi pričali o meritumu i činjenici ko vodi vanjsku politiku BiH onda je to imenovanje svakako stvar Predsjedništva jer ono imenuje ambasadore i bh. predstavnike u međunarodnim predstavništvima, ali ja tu ne vidim spornim ni da se ta osoba imenuje u Vijeću ministara ukoliko, naravno, Predsjedništvo definiše kompletnu delegaciju koja bi išla i bila involvirana u sami taj proces. Dakako imenovanje u Zastupničkom domu, također, ima svoju težinu, ali smo sada našli u jednom neočekivanom scenariju pitanja ko bi trebao imenovati glavnog pregovarača što do sada nije bio slučaj. Zakon o VSTV-u je do sada nekoliko puta bio pripreman pa vraćan i sada nemamo tačnu informaciju gdje se nalazi taj proces. Očekujem malo više trezvenosti u vezi s imenovanjem glavnog pregovarača, dok vjerujem da će Zakon o VSTV-u ići malo teže, smatra Plakalo.
Komentarišući ostale navode iz izvještaja o drugim zemljama aspirantima za punopravno članstvo među kojima je Crna Gora dobila najviše komplimenata, Plakalo kaže:
Ne možemo se naravno komparirati s Crnom Gorom niti s bilo kojom zemljom regije zbog naše kompleksne ustavne strukture i vrlo teškog i komplikovanog načina donošenja odluka unutar BiH. Zato će posao glavnog pregovarača biti vrlo kompleksan ma ko to bio jer će imati jasan posao: dogovor unutar svih 14 vlada koje su zastupljene u sistemu koordinacije i pune spremnosti na kompromise uz jasno meritokratsko znanje kako evropskih pravila tako i političke i ustavne strukture BiH. Ta će osoba ustvari biti jedan 'messenger' , dakle prenosilac poruka koje su unaprijed dogovorene u BiH u komunikaciji s EU u smislu koje su to poruke i politike dogovorene. Crna Gora je u tome mnogo drugačije jer je njihov politički sistem jednostavniji, ali i oni imaju svojih trzavica i problema i političkih, ali i posebno u poglavlju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala što je poglavlje koje znatno sporije napreduje od nekih drugih. Albanija je, također, u posljednjih godinu dana otvorila nekoliko klastera, dok Beograd zadnjih nekoliko godina nije otvorio niti jedan klaster što se uvjetuje normalizacijom odnosa s Prištinom, ali i svemu ovome što trenutno svjedočimo u smislu tretiranja slobode govora i izražavanja. Dakle i dalje sve zemlje imaju svojih problema, kaže Plakalo.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte i druge važne informacije i komentare u vezi s izvještajem evropske komisije o BiH i našim ukupnim kapacitetima da uspješno nastavimo svoj evropski put u ovakvim političkim i društvenim okolnostima.
