O tome šta to zaista znači i kako i na koji način ova odluka može uticati na bosanskohercegovačko društvo i što je još važnije na njeno političko liderstvo, pitali smo Harisa Plakala, generalnog sekretara Evropskog pokreta u BiH:
Nakon ove vijesti iz Evropske komisije, Bosna i Hercegovina mora najprije potpisati Sporazum o instrumentu i kreditni sporazum, te proći još neke obaveze prije nego što dođemo u situaciju da povučemo sredstva iz predpristupnog fonda namijenjenog za BiH. Treba podsjetiti vaše gledaoce da je našoj zemlji bilo namjenjenjo milijardu i osamdeset pet miliona eura ali smo zbog kašnjenja u predaju agende ovog ljeta bili sankcionisani sa deset posto tih sredstava. Zbog toga je za BiH danas predviđeno 976 miliona eura. Taj novac bi trebao poslužiti za zelenu agendu, digitalizaciju, privatni sektor, demokratizaciju institucija, vladavinu prava, da spomenem samo neke od važnijih sektora kojima je namijenjen ovaj novac, naglašava na početku Plakalo i dodaje:
'Albanija je u oktobru ove godine povukla svoju prvu tranšu od 53,1 milion eura. Ja vjerujem da bi Bosna i Hercegovina mogla dobiti svoju prvu tranšu u iznosu od oko 60 miliona. Što prije potpišemo ova dva sporazuma koji nam daju pristup tim sredstvima, prije ćemo povući novac koji je namijenjen za BiH a koji će ići u tranšama. Naravno, povlačenje tog novca je povezano sa ispunjavanjem reformi iz agende koju smo dostavili i usvajanja potrebnih zakona . Dakle, ovo jeste jedna finansijska injekcija uz rok njenog korištenja do kraja 2027. Ali, pretpostavka je da ispunjavamo preuzete obeveze. Dakle, ukoliko ne budemo implementirali reforme na koje smo se obavezali, ne možemo očekivati da ćemo moći povlačiti sredstva, jasan je Plakalo.
Odgovarajući na pitanje da li moguća blokada SNSD-a za potpisivanje Sporazuma znači nemogućnost povlačenja sredstava, Plakalo je vrlo precizan:
Mislim da ne bi trebalo doći do blokiranja potpisa ovih sporazuma jer je u interesu svih u Bosni i Hercegovini da počnemo povlačiti ta sredstva. Kao što sam rekao Albanija već povlači ta sredstva, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makednoina također, pa zaista ne vidim razlog zbog čega Bosna i Hercegovine ne bi. Naravno, osim ukoliko se ne nastavi politika da se kroz blokiranje procesa integracija BiH u EU traži neka osveta za nečije ciljeve koji su nedostižni. To i jeste najveća greška u našem političkom sistemu i činenica sa kojom se mi borimo. Ja vjerujem da ćemo se na kraju moći izboriti protiv tih i takvih politika. Ovdje sad treba decidno potvrditi da svi oni koji rade protiv puta Bosne i Hercegovije ka Evropskoj Uniji direktno rade protiv svog naroda i svih građana Bosne i Hercegovine kao što dokazuje rukovodstvo manjeg bosanskohercegovačkog entiteta RS koje je svojim ponašanjem i mnogobrojnim sankcijama izbacilo ovaj entitiet iz mnogobrojnih instrumenata finasiranja koje nudi EU. Dakle, takve destruktivne politike nikako ne služe građanima niti narodima u Bosni i Hercegovini, zaključuje Plakalo.
Govoreći o nespremnosti Vijeća ministara da zbog veta na dnevni red ministara iz SNSD-a, ne raspravljaju i ne usvoje preostala dva ključna evropske zakona koji su uz imenovanje glavnog pregovarača uslov za dobivanje datuma za početak pregovora o punopravnom članstvu BiH u EU, Plakalo napominje:
Najprije je potrebno napomenuti da Zakon o VSTV mora biti u potpunosti usklađen sa EU pravnom nomenklaturom. Ukoliko se usvoji ovako kako se govori o njemu, treba biti poslan u Brisel. Tek nakon dobivanja te reakcije možemo znati da li je dovoljno dobar. Već se sada govori o integritetu tužilaca i sudija i ostaje veliko pitanje zašto struka nije bila uključena. Mi u svakom slučaju nemamo vremena za oklijevanje. Očekujem da će nam se desiti, da ćemo u slučaju da ova dva zakona i budu usvojena, vrlo brzo biti u prilici da pišemo novi jer će takav zahtjev doći iz Brisela. Čini mi se da se ovdje radi o opiranju od jakih pravosudnih institucija. Zapravo , temelj EU i onoga na čemu se ona zasniva je pravosuđe i vladavina zakona. Sve zemlje našeg regiona koje su ušle u EU ali i svaka od njih pojedinačno prije ulaska su morale proći temeljite promjene svog pravosudnog sistema. Ovdje se ti zakoni i njihovo donošenje usporavaju zbog činjenice šta bi ti zakoni donjeli. Vidjeli ste da je nedavno uhapšena i nekadašnja komesarka Mogerini zbog sumnje na zloupotrebu sredstava iz EU. Dakle, od toga se ne može pobjeći. Mi ćemo morati donjeti zakone koji će jačati pravosuđe, koji će jačati tužiteljstvo, koji će jačati sudove' zaključuje Plakalo.
Pogledajte cijeli razgovor i saznajte šta Haris Plakalo predviđe da će se desiti u decembru i kakve su reperkusije po našu zemlju ukoliko propustimo još jedan rok za usvajanje preostalih obaveza prema EU kako bi dobili datum početka pregovora o punopravnom članstvu.
