Buduća demokršćansko-socijaldemokratska vlada Njemačke planira uložiti 500 milijardi eura u obnovu dotrajale infrastrukture u narednim godinama, uključujući pruge, ceste i mostove. Istovremeno, namjerava se suočiti i sa drugim velikim problemom, a to je nedostatak stanova u zemlji.
Za realizaciju ovih planova, osim velikih ulaganja, bit će potrebno i mnogo radne snage – kvalificiranih, ali i onih bez kvalifikacija. Upravo u tom sektoru, tzv. Pravilo o zapadnom Balkanu, koje je uvedeno 2016. godine, proteklih godina ispunjavalo je zahtjeve njemačkog tržišta rada. Za razliku od drugih programa za useljavanje radne snage, ovo pravilo nije zahtijevalo posebne kvalifikacije, već samo radni ugovor od njemačkog poslodavca. Ovaj mehanizam je posebno olakšao zapošljavanje nekvalificiranih radnika, koji su također deficitarni na njemačkom tržištu rada, piše Deutsche Welle.
Pogrešna i štetna odluka
Prošle godine je socijaldemokratsko-zeleno-liberalna vlada, u sklopu liberalizacije useljavanja, povećala godišnju kvotu za radne dozvole u okviru Pravila o zapadnom Balkanu s 25 na 50 hiljada. Međutim, u svom koalicijskom sporazumu, nova vlada je prošle sedmice odlučila smanjiti ovu kvotu na 25.000 dozvola godišnje.
Mnogi poslodavci sada se pitaju zbog čega je došlo do ovog smanjenja. "Pravilo o zapadnom Balkanu pokazalo se kao učinkovito sredstvo za privlačenje radne snage, bez prekomjerne birokracije, što je rijetkost u migracijskom sektoru", izjavio je Achim Dercks, zamjenik direktora Njemačke industrijske i trgovinske komore, za Stuttgarter Zeitung.
Prema njegovim riječima, odluka buduće vlade da ponovno smanji kvotu za zapadnobalkanske radnike, ide u pogrešnom smjeru.
Utjecaj na građevinsku industriju
Sličan stav dijeli i Tim-Oliver Müller, direktor Centralnog saveza njemačke građevinske industrije. On je također za Stuttgarter Zeitung izjavio kako smanjenje kvote posebno pogađa građevinsku branšu. "Veliki broj stranih radnika na njemačkim gradilištima dolazi upravo iz zemalja bivše Jugoslavije… Odluka o smanjenju ovog kontingenta je iznenađujuća i štetna za sektor, posebno uzimajući u obzir planirane infrastrukturne projekte koji će povećati potražnju za radnom snagom", rekao je Müller.
Posljedice za stanogradnju
Smanjenje kvote neće pogoditi samo velike infrastrukturne projekte, već i stanogradnju. Axel Gedaschko, direktor Krovne udruge stanogradnje (GdW), smatra da bi smanjenje broja radnika s Balkana moglo pogoršati već postojeću nestašicu radne snage na gradilištima.
"Ako se dotok radnika sa zapadnog Balkana prepolovi, to će zasigurno izazvati još veće probleme u sektoru stanogradnje", rekao je Gedaschko.
Nejasni razlozi za smanjenje kvote
Razlog za smanjenje kvote nije jasan ni Jan Dannenbring, predstavnik Centralnog udruženja njemačkih zanatlija (ZDH).
"Savezna vlada je nedavno udvostručila ovu kvotu, a sada je ponovo smanjuje, iako se okolnosti u odnosu na prošlu godinu nisu promijenile", rekao je Dannenbring za Stuttgarter Zeitung. "Ako želimo unaprijediti stanogradnju, svakako će nam biti potrebna svaka ruka", zaključio je.
Stručnjaci o negativnim posljedicama
Odluka o smanjenju kvote naišla je na negativne reakcije i među stručnjacima za tržište rada. Herbert Brücker, istraživač na Institutu za istraživanje tržišta rada (IAB), smatra da ova odluka šalje pogrešan signal.
"Pravilo o zapadnom Balkanu do sada se pokazalo uspješnim mehanizmom. 95 do 98 posto onih koji su u Njemačku došli kroz ovo pravilo i dalje rade i redovno plaćaju doprinose", zaključuje Brücker.
Očigledno, smanjenje kvote za radnike sa Zapadnog Balkana izaziva zabrinutost među mnogim sektorima njemačkog tržišta rada, a brojni poslodavci se pitaju kako će se budući infrastrukturni i stambeni projekti realizirati bez dovoljnog broja radnika.
