Federacija Bosne i Hercegovine u augustu 2025. zabilježila je izvoz u vrijednosti 833,5 miliona KM. To je za 11,5 posto manje nego u prethodnom mjesecu, ali ipak 6,3 posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.
Uvoz je u istom periodu iznosio 1,66 milijardi KM, što predstavlja pad od 11,7 posto u odnosu na juli 2025. i skroman rast od 0,7 posto u poređenju s avgustom 2024. godine.
Ako se posmatra period od januara do augusta, izvoz je prosječno rastao minimalnih 0,26 posto mjesečno, dok je uvoz lagano padao za 0,25 posto mjesečno. Pokrivenost uvoza izvozom zadržala se oko pola, 50,3 posto, neznatno više nego u julu (50,2 posto).
Trgovinski deficit za august iznosi 822,8 miliona KM, što i dalje pokazuje ozbiljan izazov u ravnoteži vanjskotrgovinskog bilansa.
Najviše robe iz FBiH odlazi u Hrvatsku, Njemačku i Austriju, dok se najveći uvoz ostvaruje iz Kine, Njemačke i Italije.
Ovi podaci jasno pokazuju da smo i dalje vrlo zavisni od uvoza iz industrijski razvijenih zemalja, a naš izvoz, iako blago raste, još uvijek nije dovoljno diversifikovan da bi značajno smanjio deficit.
Blagi rast izvoza bilježimo u odnosu na prošlu godinu, pad u odnosu na prethodni mjesec pokazuje da izvozna dinamika nije stabilna.
Federacija BiH i dalje se suočava s ogromnim izazovom kada je u pitanju trgovinski deficit, koji u augustu premašuje 820 miliona KM. To znači da domaća ekonomija još uvijek ne proizvodi dovoljno konkurentnih proizvoda ili dodane vrijednosti da pokrije uvoz.
Najveći problem ostaje struktura uvoza i izvoza, Kina koja dominira u uvozu, što pokazuje zavisnost od jeftine industrijske robe i tehnologije, dok su naši glavni izvozni partneri zemlje regiona i EU što je logično, ali i ograničavajući faktor, jer izvoz zavisi od ekonomske situacije u tim zemljama.
Podaci iz augusta 2025. jasno pokazuju da Federacija BiH mora raditi na jačanju domaće proizvodnje, diversifikaciji izvoznih tržišta i stvaranju konkurentnijih proizvoda. Tek tada možemo očekivati da trgovinski deficit postane održiv i da ekonomski rast bude stabilniji.
Statistika je ogledalo naše ekonomije i podsjetnik da se bez strateškog planiranja teško možemo približiti stabilnom vanjskotrgovinskom bilansu.
