Eleonora Fabris, 26-godišnja studentkinja koja je 28. marta diplomirala na master studijama Statističkih nauka na Univerzitetu u Padovi, prošla je kroz težak put. Bolest koju je zadobila, obrisala joj je sva sjećanja na prošlost, ali i svakodnevicu.

Kao 16-godišnjakinja, Eleonora je oboljela od autoimunog encefalitisa, bolesti koja joj je potpuno izbrisala sjećanje na prošlost i svakodnevni život.

“Ne sjećam se gotovo ničega o periodu prije bolesti, ali se sjećam svega što je uslijedilo nakon toga. Bilo je izuzetno teško, nisam mogla da se sjetim ni gdje se nalazi moja soba. Morala sam čak i da učim kako da čitam i pišem ponovo”, prenosi Blic.

Prijatelji je napustili

Iako su je mnogi prijatelji napustili, Eleonora se nije dala.

“U trenucima kao što su ovi, jasno se vidi ko su pravi prijatelji”, dodaje ona.

“Moji roditelji i sestra, koja je dvije godine mlađa od mene, nikada nisu odustali od mene. Zahvaljujući njima, ali i vlastitoj snazi, uspjela sam da se oporavim i ponovo stanem na noge.”

Morala duplo više da se trudi i bori

Nakon završene srednje škole, Eleonora je upisala fakultet, ali studiranje nije bilo lako.

“Ispiti na fakultetu bili su teški, a ni maturu nisam položila lako. Morala sam da se borim i ulažem dvostruko više truda, ali nisam odustajala. Na kraju, uspjela sam”, kaže Eleonora.

Eleonora sada ima jasnu poruku za mlade koji se suočavaju sa sličnim izazovima:

“Nemojte uvijek vjerovati da su svi vaši prijatelji pravi prijatelji. Naučite da prepoznate prave ljude u svom životu i čuvajte ih. I ako se osjećate kao da ste isključeni zbog ovih problema, sjetite se da su ‘ti’ ljudi zapravo oni koji ne razumiju. Oni koji ne pomažu, kao moji profesori, koji su šutjeli dok sam trpila nasilje.”

Uspjela da se izbori za sebe

Kroz sve teškoće, Eleonora je ostala posvećena svom cilju, a malim koracima je izgradila svoj put ka uspjehu.

“Iz ove bolesti sam izašla kao druga osoba. Postala sam mnogo jača, a lijekovi su mi pomogli da se izliječim. Ali, ono što sam prošla duboko me promijenilo”, kaže ona.

Danas, nakon što je diplomirala, Eleonora već radi u inženjerskoj konsultantskoj firmi. Iako je sada u fazi prilagođavanja, njeni snovi su jasni.

“Nadam se da ću se ostvariti u svom poslu, i uvijek sam sanjala o životu u Španiji. Vidjet ćemo da li će to biti moguće”, zaključuje ona.

Važna životna lekcija

Na kraju, Eleonora ističe da je njeno najvažnije saznanje to da može da računa samo na sebe.

“I kažem svima: ‘Povjerite se samo sebi, jer ste vi jedina osoba na koju možete zaista da se oslonite.'”

Na kraju razgovora, njena majka, Alesandra Pasinato, podijelila je svoja sjećanja na teške trenutke iz 2016. godine, kada je Eleonora bila drugi slučaj u Italiji sa ovom bolesti.

“Nije bilo lijekova koji bi joj pomogli, bili smo hospitalizovani 7 mjeseci. Nikada nismo odustali, a posebno ona, nikada nije odustala. I sada, evo je, sa diplomom u rukama”, zaključila je ona.