Pravo na čistoću nije luksuz: Prebacivanje odgovornosti umjesto konkretnih mjera

Sarajevo se već dugo bori s ozbiljnim problemom nagomilanog otpada, neuređenih javnih površina i sve izraženijeg nezadovoljstva građana. Prizori prepunih kontejnera, razbacanih vreća smeća po trotoarima i zapuštenih zelenih površina postali su svakodnevnica, a stanje se dodatno pogoršalo nakon nedavne pojave epidemije leptospiroze, bolesti koju prenose glodari, upravo oni koji se hrane otpadom s gradskih ulica.

Kanton Sarajevo nedavno je uveo vanredni režim čišćenja zbog proglašene epidemije leptospiroze. Iako se komunalne službe trude da hitno odgovore, građani s pravom postavljaju pitanje: zašto se problem nije spriječio ranije? U naseljima kao što su Dobrinja, Alipašino Polje, Grbavica, Otoka i Stup stanovnici su mjesecima upozoravali na zapuštene kontejnere, neodvoženje otpada i povećan broj štakora. Nažalost, ozbiljna reakcija uslijedila je tek nakon što su zabilježeni prvi slučajevi zaraze.

KJKP ''Rad'', preduzeće zaduženo za održavanje čistoće, suočava se s brojnim izazovima. Uz redovni komunalni otpad, u ulicama se odlaže i kabasti, građevinski, pa čak i medicinski otpad.

Zakon o komunalnom redu jasno propisuje kako se otpad mora odlagati, ali svakodnevna praksa pokazuje suprotno. Ilegalne deponije niču u skoro svim sarajevskim općinama.

Građani, ali i mnogi poslovni subjekti, ostavljaju smeće pored kontejnera, na travnjacima, pa čak i u rijekama. Komunalne inspekcije rijetko reaguju, a sankcije su gotovo simbolične ili nepostojeće.
U razgovorima s građanima općine Starog Grada ali i drugih općina, često se čuje ista rečenica:

Ne znamo ko je odgovoran, ali znamo da ovako više ne može.
Mnogi smatraju da je odgovornost podijeljena, i na institucije koje ne reaguju efikasno, i na građane koji ne poštuju pravila.

Jedna od stanovnica Starog Grada kazala je kako do prvog kontejnera mora hodati deset minuta a da su nerijetko kontejneri prepuni i da nema gdje odložiti svoj otpad.

Stanujem u Kečinoj ulici, od moje zgrade do prva dva kontejnera imam deset minuta hoda i to su jedina dva kontejnera u nekoliko ulica. Jako često kontejneri budu toliko puni da čak ni izvan njih nema mjesta za otpad. U ljetnom periodu kao sada, šire se jako nelagodni mirisi i veliki broj mušica i insekata se nalazi tu pa nam to stvara dodatne probleme za svakodnevno funkcionisanje. Grozno.

Bolja situacija nije ni u naselju Bulevar, općina Ilidža. Mladi bračni par nastanjen u jednoj od lamela kaže kako se gotovo svaki dan u grupi stanara govori o ovom problemu ali da rješenja nema ni na vidiku.

Mi živimo u relativno novoj zgradi, kontejneri se nalaze ispred svake lamele ali naše komšije i stanovnici zgrada uporno i dalje svoj otpad odlažu i pored smeća. Zaista je negledljivo i odvratno s kakvim se prizorom susrećemo. Mnogi renoviraju stanove pa svoj građevinski otpad ili čak i namještaj odlažu pored malih kontejnera. Toliko puta s kolicima ne mogu proći, od prljavštine i smrada. Ljudi hljeb bacuju po žardinjerama. Jako skupo plaćamo usluge KJKP ''Rada'' a ne vidimo nikakav trud. Ovo je nečuveno postalo - kazali su izrevoltirani stanovnici naselja Bulevar.

Smeće u glavnom gradu više nije samo estetski problem. Epidemiolozi upozoravaju da se u nehigijenskim uvjetima stvaraju idealni uvjeti za širenje bolesti. Pojava leptospiroze u Sarajevu upravo to i potvrđuje.

Glodari koji se hrane otpadom prenosioci su ove bakterijske infekcije koja može imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi. Pored toga, ljetne temperature dodatno pogoršavaju situaciju pa se neugodni mirisi šire ulicama, a povećana koncentracija insekata stvara dodatne neprijatnosti.

Rješenja svakako postoje, ali zahtijevaju ozbiljan i koordiniran pristup. Ko je krivac?

Jesu li službe ili nesavjesni građani?

Građani Sarajeva često se suočavaju s nedostatkom tačnih i lako dostupnih informacija kada je riječ o odlaganju kabastog otpada. Iako bi ovakve informacije morale biti jasno istaknute i redovno ažurirane, u praksi je gotovo nemoguće saznati kada i gdje se tačno može odložiti veći otpad poput namještaja, starih aparata ili građevinskog materijala. Nadležne institucije rijetko komuniciraju s javnošću na efikasan način, a mnogi građani nemaju pristup provjerenim izvorima ili ne dobiju konkretne odgovore ni nakon više pokušaja. Zbog toga se često dešava da se kabasti otpad ostavlja na nepropisnim mjestima, što dodatno narušava sliku grada i stvara probleme komunalnim službama.

Sarajevo, kao glavni grad i turistička atrakcija, definitivno zaslužuje da bude čist i siguran grad, ne samo zbog turista nego, prije svega, zbog svojih stanovnika. Pravo na čistoću nije luksuz, već osnovno civilizacijsko pitanje. I dok se građani bore sa smećem na svakom koraku, a zdravlje im biva ugroženo, postavlja se pitanje: Kada će doći vrijeme je za konkretne mjere, a ne za prebacivanje odgovornosti?