Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine u ponedjeljak je konačno, sa skoro godinu dana zakašnjenja, usvojio Budžet institucija BiH za 2025. godinu.
Sa 21 glasom "za", sedam "protiv" i 12 "suzdržanih" Budžet je dobio dovoljnu većinu za usvajanje, ali je na paramparčad podijelio vladajuću koaliciju. Dio je glasao za usvajanje budžeta, dio je bio suzdržan dok su pojedini zastupnici iz vladajuće većine bili protiv. Među ovim posljednjim bila je zastupnica Naše stranke Sabina Ćudić.
Za kašnjenje u usvajanju budžeta, njegove manjkavosti i u konačnici za njegovo usvajanje Sabini Ćudić nije kriva vladajuća koalicija kojoj pripada, Vijeće ministara BiH za čije imenovanje je glasala ili Predsjedništvo BiH u kojoj sjedi član kojeg je podržala već – opozicija.
Interesantno je stajalište kolega iz SDA. Mi danas ne bismo imali hitnu proceduru, ovaj Budžet bi se vratio, opravdano bi se vratio na doradu, na pregovore, da vi danas niste bili suzdržani prilikom glasanja o hitnosti ove procedure. Ja se sve s vama slažem o kritici na račun Budžeta. Ali ako vi sada budete suzdržani, ovaj Budžet će proći. I ko će preuzeti odgovornost? – kazala je Ćudić u svojoj diskusiji.
Dakle, sudeći prema logici zastupnice Naše stranke, odgovornost za usvajanje Budžeta trebala bi preuzeti opoziciona SDA jer su njeni zastupnici bili suzdržani prilikom glasanja. Zastupnici njenih koalicionih partnera iz SNSD-a i HDZ-a, koji su glasali i za hitnu proceduru i za usvajanje Budžeta, nisu našli svoje mjesto u kritičkom osvrtu Sabine Ćudić.
Mjesto nije našao ni njen partner iz Trojke, SDP, čiji su zastupnici također glasali i za hitnu proceduru i za usvajanje Budžeta.
U kritici Sabine Ćudić nije bilo mjesta ni za Denisa Zvizdića i Nihada Omerovića iz Naroda i pravde, koji su, baš poput zastupnika SDA, bili suzdržani pri glasanju o Budžetu. U kritičkom osvrtu svoj prostor nije dobila ni Aida Baručija, koja je donedavno dijelila Klub zastupnika sa Ćudić, a koja je također bila suzdržana pri glasanju.
Razlog zbog kojeg Ćudić, sudeći prema njenim kritikama, nije podržala usvajanje Budžeta jeste izostanak novca za finansiranje institucije kulture od državnog značaja i BHRT-a.
Sjećate se Budžeta za 2023. godinu, koji je u Zastupničkom domu usvojen 29. marta 2023. i čijom brzinom usvajanja se Trojka hvalila?
Ja ću vas podsjetiti da su prethodni budžeti, Budžet za 2022. godinu je usvojen 30. juna 2022. godine. Dakle, nakon što je već pola godine isteklo – komparirala je tada Ćudić efikasnost njene koalicije sa prethodnom.
Sličnost tog budžeta sa ovogodišnjim je u tome da ni u jednom ni u drugom nisu bila uvrštena sredstva za finansiranje institucija kulture od državnog značaja i BHRT-a. Tada to nije spriječilo Ćudić da glasa i za hitnu proceduru i za usvajanje takvog Budžeta.
Glasala je Ćudić i za Budžet institucija BiH za 2024. godinu, koji također nije sadržavao sredstva zbog kojih nije podržala ovogodišnji budžet.
Budžet je trenutno uvjet da bi se iz EU mogao povući dio sredstava predviđenih za BiH planom rasta koji ukupno iznosi milijardu eura. Jako mi je važno da građani Republike Srpske znaju da između njih i sredstava EU trenutno stoji odbijanje, odnosno ucjenjivanje za usvajanje budžeta koje vrše predstavnici vlasti iz RS-a – apelovala je zastupnica Naše stranke u maju prošle godine.
Ćudić nije govorila istinu tvrdeći da BiH od sredstava Evropske unije iz Plana rasta dijeli samo usvajanje Budžeta. Uvjet nije bio Budžet već Program reformi za Plan rasta, koji je aktuelna vlast usvojila tek koncem septembra ove godine i koji još nije prihvaćen od strane Evropske komisije. Zbog toga smo, uostalom, već ostali uskraćeni za dvije tranše sredstava iz ovog fonda.
Ako je prošlogodišnji Budžet bio uvjet za povlačenje sredstava Evropske unije, koja još nismo povukli, zašto ovogodišnji Budžet nije uvjet? Zašto je protivljenje usvajanju Budžeta za 2024. godinu bila ucjena, a protivljenje usvajanju Budžeta za 2025. godinu borba za evropski put, kako je Ćudić pravdala svoj stav? Odgovori na navedena pitanja su potpuno jasni.
Integrisanje institucija kulture i BHRT-a u Budžet bilo bi potpuno opravdano. Međutim, predlaganje uvrštavanja tih institucija među budžetske korisnike bez prethodnog usaglašavanja sa potencijalnom većinom koja bi to podržala nije ništa drugo nego populizam čiji je jedini cilj lična afirmacija predlagača. Moglo se, primjera radi, u prošlogodišnjem budžetu uvjetovati izdvajanje 100 miliona KM za "kumovu zgradu" uvrštavanjem novca za institucije kulture i BHRT. Ali tada je Sabini Ćudić očigledno bilo važnije izbjeći sukob sa SNSD-om, dok su prioriteti u godini pred izbore postali drugačiji, piše Stav.
