Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović pokrenuo je ustavnu inicijativu kojom želi trajno urediti pitanje radnog vremena, predloživši Skupštini Crne Gore izmjenu najvišeg pravnog akta države. Cilj predložene dopune Ustava jeste da se jasno definiše opće pravilo prema kojem bi nedjelja, kao i državni i drugi zakonom propisani praznici, bili neradni dani za zaposlene u Crnoj Gori.
Kako je navedeno u prijedlogu, zakonodavcu bi bila ostavljena mogućnost da propiše izuzetke, ali isključivo u sektorima u kojima je rad neophodan radi zaštite javnog interesa, poput zdravstva, sigurnosti i drugih ključnih djelatnosti.
Milatović je ovu inicijativu vezao za nedavnu odluku Ustavnog suda Crne Gore, koji je 28. januara 2026. godine ukinuo odredbu Zakona o unutrašnjoj trgovini kojom je bila regulisana neradna nedjelja. Sud je tada ocijenio da je sporni član bio u suprotnosti sa ustavnim načelima slobode preduzetništva i jednakosti pred zakonom.
Prema ocjeni predsjednika, tom presudom je jasno ukazano na institucionalni problem dosadašnjeg pristupa ovom pitanju, jer se bez preciznog ustavnog temelja ne može osigurati stabilno i dugoročno rješenje. Milatović smatra da su sve zakonske intervencije bez izmjene Ustava ranjive i podložne obaranju, što potvrđuje dosadašnja praksa najvišeg sudskog tijela.
Dopunom Ustava obezbijedilo bi se jasno i nesporno ustavno uporište za ovo pravo i spriječila buduća pravna i socijalna neizvjesnost.
Predsjednik je naglasio da se u oblikovanju prijedloga oslanjao i na iskustva pojedinih država članica Evropske unije. Kao primjer je naveo Saveznu Republiku Njemačku, u kojoj su nedjelja i praznici ustavno definisani kao dani odmora, uz precizno utvrđene izuzetke za djelatnosti od posebnog društvenog značaja.
U svom obraćanju, Milatović je poručio da pitanje neradne nedjelje ne treba posmatrati kao političko nadmetanje, već kao suštinsko opredjeljenje države prema radu i kvalitetu života građana.
Ovo je pitanje da li želimo Crnu Goru u kojoj su rad, porodica i dostojanstvo ustavne kategorije. Imajući u vidu najširi društveni značaj ovog pitanja, očekujem da će Skupština Crne Gore podržati izmjenu Ustava u dijelu člana 64 i jednom za svagda staviti tačku na ovo pitanje.
Prijedlog izmjene Ustava sada ulazi u parlamentarnu proceduru, gdje će se o njemu izjasniti poslanici Skupštine Crne Gore.
(Foto: Arhiv)
