Na 36. Međunarodnom sajmu knjiga upriličena je promocija knjige „Rukopisne zbirke na orijentalnim jezicima u franjevačkim samostanima, medresama i tekijama u Bosni i Hercegovini„ dr. Madžide Mašić u izdanju Univerziteta u Sarajevu – Orijentalnog instituta.
Studija Madžide Mašić obuhvata sva dosadašnja saznanja o brojčanom stanju rukopisa na arapskom, turskom i perzijskom jeziku koji se nalaze u ovim institicijama. Riječ je o bogatom dijelu pisane baštine Bosne i Hercegovine.
Studija „Rukopisne zbirke na orijentalnim jezicima u franjevačkim samostanima, medresama i tekijama u Bosni i Hercegovini“ nastala je kroz istraživanja 1.315 rukopisnih kodeksa pohranjenih u Arhivu franjevačke provincije ,Franjevačkog samostana Fojnica, Franjevačkog samostana Petrićevac, arhiva Franjevačkog samostana Gorica/Livno, knjižnice Franjevačke gimnazije Visoko, Muzeja Franjevačkog samostana Tolisa - Vrata Bosne, Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu, Elči Ibrahim-pašinoj medresi i medresi Reis Ibrahim ef. Maglajlić u Banja Luci, Tekoji Mesudija u Kaćunima, Historijskom arhivu Sarajevo...
O studiji „Rukopisne zbirke na orijentalnim jezicima u franjevačkim samostanima, medresama i tekijama u Bosni i Hercegovini“ autorice Madžide Mašić govorila je Dželila Babović, piše Fena.
Babović je istakla da su rukopisna djela na arapskom, turskom i perzijskom jeziku važan dio kulturne, duhovne i opće povijesti Bosne i Hercegovine.
- Ona su svjedočanstvo naučnih interesa, naučnih pregnuća i čitalačkih navika kod stanovništva Bosne u razdoblju od nekoliko stoljeća -kazala je Babović.
Autorica Madžida Mašić navela je da se kroz istraživanje građe, koja je obuhvatila dvije do tri hiljade djela različite tematike, različitih oblasti, došlo do saznanja o upućenosti bosanskg čitaoca u stvaralaštvo u Osmanskom carstvu, kao i u intelektualnu uključenost, odnosno učešće bh. autora koji su ravnopravno pisali na arapskom, turskom i perzijskom jeziku.
Projekt je trajao četiri godine od 2018. do 2022. godine.
