Podaci Vanjskotrgovinske komore BiH za deset mjeseci ove godine pokazuju da je, uprkos blagom rastu izvoza, ogroman deficit u poljoprivredi i dalje jedna od najvećih boljki bh. ekonomije.
Iako je ukupan izvoz BiH u periodu januar-oktobar dostigao respektabilnih 14,55 milijardi KM, s rastom od 5,39 posto, uvoz s cifrom od 25,37 milijardi KM i dalje generira ogroman vanjskotrgovinski deficit. Posebno zabrinjava situacija u sektorima gdje BiH ima prirodne preduvjete za domaću proizvodnju.
Najdrastičniji primjer debalansa vidljiv je u sektoru poljoprivrede. Prema analizi Vanjskotrgovinske komore BiH, uvoz proizvoda životinjskog porijekla (meso, mlijeko, jaja) premašio je cifru od milijardu KM, dok je izvoz istih proizvoda iznosio tek nešto više od 316 miliona KM. Ova disproporcija jasno signalizira snažno oslanjanje na uvoznu hranu.
Slična situacija vlada i u drugim poljoprivrednim segmentima:
-Voće i povrće: Uvoz je iznosio 589,8 miliona KM, dok je izvoz bio samo 145,5 miliona KM.
-Žitarice i proizvodi od žitarica: Uvoz je dosegao 975 miliona KM, naspram izvoza od 215,7 miliona KM.
Ovi trendovi ukazuju na duboku neravnotežu koja BiH čini izuzetno ranjivom u vremenu globalnih tržišnih nestabilnosti, gdje su cijene i dostupnost hrane pod konstantnim pritiskom.
Stručnjaci godinama upozoravaju na hitnu potrebu za snažnijim ulaganjem u domaću poljoprivrednu proizvodnju. Međutim, domaći poljoprivrednici suočavaju se s brojnim problemima:
Niske potpore: Iznosi izdvajanja za potpore poljoprivredi u BiH daleko su ispod potrebnog nivoa da bi proizvođači bili konkurentni.
Konkurentnost: U poređenju s konkurencijom iz regije i EU, domaći poljoprivrednici su u lošijoj poziciji zbog niže razine tehnološke opremljenosti i manjeg obima proizvodnje.
Kao ključna prilika za oporavak izdvaja se novac iz fondova Europske unije namijenjen poljoprivredi –IPARD program. Nažalost, Bosna i Hercegovina još uvijek ne može koristiti ova sredstva zbog, kako se navodi, političkih opstrukcija, čime se dodatno uskraćuje podrška domaćim proizvođačima.
Visoki uvozni deficit u poljoprivredi nameće pitanje ekonomske sigurnosti zemlje i naglašava potrebu za hitnom strategijom koja će omogućiti poljoprivrednicima da postanu konkurentniji i smanje ovisnost BiH o uvozu osnovnih životnih namirnica.
