U Bosni i Hercegovini ništa novo, troškovi života sve više pritiskaju građane, dok plaće nominalno rastu, ali premalo da bi pokrile osnovne potrebe.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za juli iznosi 3.202 KM, dok prosječna plaća u Federaciji za maj doseže 1.590 KM, a minimalna 1.000 KM.
Pokrivenost korpe prosječnom plaćom iznosi tek 49,64 posto, minimalnom samo 31,22 posto. Drugim riječima, preživljavanje je svakodnevna vještina.
Građani se snalaze kako znaju, od smanjenja kupovine do improvizacije u kuhinji, a izjave anketiranih građana to potvrđuju: 'Obzirom da imamo dvije penzije ja i muž, ne bih da se žalim jer ima puno težih slučajeva. Svakako je teška situacija, ne znam kako ljudi izdrže sa minimalnim primanjima i penzijama, al niko se ne buni očito.'
Sve teže i teže narod živi a vlast se Boga mi oglušila na ovo sve. Zamjerka njima, neaktivni su, glasačka mašina, a puno šute.
No koment, rade šta hoće, mi smo ih birali, mi i trpimo. Ja i žena smo penzioneri i uvijek tražimo popust, al šta ćemo tako je, ne samo meni.
Jednostavne i iskrene riječi građana prikazuju goruću realnost, inflacija i inflatorni pritisci direktno udaraju na novčanike.
Nominalni rast plaća ne znači bolji život. Ekonomski analitičar Admir Čavalić jasno objašnjava:
Nominalni iznosi zaista ne trebaju da zavaraju, iako cifre nominalno rastu, ono što treba da nas brine jeste šta se dešava oko nas, šta je sa cijenama. Cijene imaju tendenciju rasta, naglašavam posebno od početka ove godine, žalosti što istovremeno imamo porast nezaposlenosti i naročito Federaciji BiH, evo dobili smo zadnje podatke za juli mjesec od strane porezne uprave Federacije BiH, pokazalo se da je 2000 manje zaposlenih u odnosu na juni mjesec.
Čavalić dalje kritikuje politiku Vlade Federacije: 'Evidentno je da politika Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ne daje rezultate, već čini građane siromašnijima. Dokle ćemo ovako, ne zna, ali jedno je sigurno, u svakom smislu, najveću cijenu plaćaju građani.'
Analiza podataka i mišljenja stručnjaka jasno pokazuje da nominalni rast plaća ne prati rast troškova života, dok minimalna i prosječna primanja pokrivaju tek djelić osnovnih potreba.
Nezaposlenost raste, cijene skaču, a penzioneri i radnici svakodnevno improvizuju kako bi sastavili kraj s krajem.
Koliko ćemo ovako izdržati, ostaje da se vidi.
Prilog radila Ajla Kalesić.
