Prilika ili prijetnja? Kako umjetna inteligencija mijenja profesionalni rad u BiH

U Neumu je završen 24. Međunarodni simpozij Chance/Change, organizovan od strane konsultantske kuće Revicon, koji je tokom tri dana okupio gotovo 300 stručnjaka iz oblasti računovodstva, revizije, a sve pod tematskim okvirom novih izazova i prilika s kojima se suočavaju profesije u digitalnom dobu. Prisutan je bio i naš novinar Anel Husnić, u nastavku donosimo najvažnije detalje.

Simpozij bio je posvećen ključnim pitanjima koja oblikuju budućnost sektora, među kojima su najviše pažnje izazvali ESG standardi i, naravno, umjetna inteligencija (AI).

Fokus simpozija bio je na umjetnoj inteligenciji, koja postaje nezaobilazan alat u poslovanju i profesionalnim praksama, dok je s druge strane, zakonodavni okvir za zaštitu privatnosti i ličnih podataka postao ključno pitanje u digitalnoj eri.

Uzimajući u obzir ubrzan razvoj tehnologije, neizbježno je da se i pravne i profesionalne strukture prilagode novim okolnostima, a simpozij je bio pravo mjesto za razmjenu iskustava i iznalaženje rješenja koja će odgovorno i stručno omogućiti sigurnost građana i organizacija.

Umjetna inteligencija bila je u fokus diskusije na ovom simpoziju, a stručnjaci su isticali kako je njen potencijal u profesionalnom radu gotovo neograničen. Mnogi su naglasili kako AI nije prijetnja, već alat koji može unaprijediti radne procese, posebno u računovodstvu i reviziji.

Do oktobra svi subjekti koji obrađuju lične podatke moraju uskladiti svoje poslovanje, od imenovanja službenika za zaštitu podataka, do tehničkih i organizacionih mjera zaštite.

Saša Mrdović, profesor na Elektrotehničkom fakultetu UNSA, govorio je o potencijalu AI u profesionalnim djelatnostima:

Zaista znači probajte bilo šta bićete vjerujte mi prijatno iznenađeni, svaki put prijatno iznenađeni. Ja sam bio skeptičan po pitanju tehnologije ali ne vidim da će zavladati. Fasciniram sam time koliko na nekim stvarima zaista pomognu.

Izjava Mrdovića naglašava promjenuu razmišljanjima mnogih koji su sumnjali u mogućnosti umjetne inteligencije. Dalje navodi da AI može biti ključan za poboljšanje efikasnosti i tačnosti u svakodnevnim poslovnim operacijama, što bi trebalo biti ohrabrenje za sve one koji još uvijek nisu u potpunosti prihvatili tehnologiju.

Jedan od najvažnijih fokusa simpozija bio je novi Zakon o zaštiti ličnih podataka u Bosni i Hercegovini. Zakon je izazvao brojne rasprave i postavio temelje za značajne promjene u načinu na koji institucije i privatne kompanije pristupaju zaštiti podataka svojih korisnika.

Arnela Muhotić-Bjelica, pravna savjetnica Revicona, istakla je kako se zakon brzo mijenja i da će uskoro donijeti važne novine:

Zakon o zaštiti ličnih podataka bit će u punoj promjeni i to brzo očekujemo. Ovakve teme o kojima govorimo izuzetno su važne i povezane su sa proporcionalnim razvojem u tržišnim i tehnološkim promjenama.

Novine koje donosi zakon omogućit će građanima stvarnu kontrolu nad njihovim ličnim podacima, uključujući pravo na pristup, ispravku, brisanje i ograničavanje obrade podataka.

Ovo je veliki korak naprijed u zaštiti privatnosti, koja više nije luksuz, već temeljno pravo svakog građanina u digitalnom svijetu.

Zakon će također nametnuti brojne obaveze za institucije i firme koje obrađuju lične podatke, uključujući imenovanje službenika za zaštitu podataka i primjenu tehničkih i organizacijskih mjera zaštite.

Do oktobra 2025. godine svi subjekti koji obrađuju podatke morat će uskladiti svoje poslovanje sa novim propisima.

Dragoljub Reljić, direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH, upozorio je na ozbiljnost primjene novog zakona:

Kod zaštite ličnih podataka nije bitno da li se nešto krije ili ne, nego gdje ti podaci sutra mogu da završe. Odete u neki hotel, završe podaci i prijave vas ne znam negdje u Nišu ili negdje u nekom gradu da glasate u inostranstvu. Znači to je bitno, mislim da smo svi ovdje svjesni koliko je ta oblast prava napredovala koliko je bitna.

Reljić je naglasio kako je ključno da podaci ne završe u pogrešnim rukama, jer posljedice za građane mogu biti dalekosežne.

Iako je zakon o zaštiti ličnih podataka postavljen kao ključna tema, njegovo stvarno implementiranje neće biti lak zadatak. Nedostatak kadra, tehničkih resursa i svijesti o važnosti zaštite podataka predstavljaju glavne prepreke za mnoge institucije i firme.

Zbog toga su stručnjaci tokom simpozija pozvali na zajednički rad i edukaciju svih aktera, uključujući i građane, koji će u budućnosti morati biti mnogo pažljiviji u pogledu zaštite svojih podataka.

Simpozij je također pružio priliku za razmjenu iskustava u primjeni novog zakonodavstva i istaknuo ključnu ulogu edukacije i jačanja inspekcijskih tijela koja će biti potrebna za sprovođenje zakona. Također, organizovan je 'Future ready AI masterclass', gdje su se stručnjaci bavili pitanjem kako umjetna inteligencija može unaprijediti profesionalni rad, s naglaskom na važne aspekte vezane uz zaštitu podataka u digitalnom okruženju.

Dok novi Zakon o zaštiti ličnih podataka donosi mnogo koristi, implementacija neće biti jednostavna. Svi subjekti koji obrađuju lične podatke morat će ispuniti niz zahtjeva do oktobra, kada je predviđeno da zakon bude u punoj primjeni.

Bosna i Hercegovina se sada suočava s velikim izazovima, kako osigurati da zakon bude pravilno implementiran, kako podići svijest i osigurati tehničke resurse i kadrove potrebne za implementaciju?

Pravilna primjena novog zakona mogla bi pomoći u modernizaciji poslovanja, a ujedno bi bila i značajan korak ka približavanju evropskim standardima zaštite temeljnih prava.

Iako su pred BiH teški zadaci, simpozij u Neumu pokazao je da postoji volja i stručnost među profesionalcima da se suoče s izazovima koji dolaze.

Zajedničkim djelovanjem, edukacijom i jačanjem inspekcijskih tijela, BiH bi mogla postati lider u zaštiti privatnosti u digitalnom okruženju, čime bi se dodatno osnažilo povjerenje građana i poslovne zajednice.