Svakodnevno se u svijetu mijenjaju politički savezi i ruše dotadašnje geopolitičke ravnoteže, s druge strane Bosna i Hercegovina ostaje prostor na kojem se prelamaju tuđi interesi i gdje se svakodnevno testira izdržljivost njenih institucija.
Upravo o tome raspravljali su članovi Asocijacije nezavisnih intelektualaca ‘Krug 99’ na sesiji posvećenoj sve snažnijim međunarodnim pritiscima i unutrašnjem otporu koji još uvijek održava koncept moderne bosanske države na nogama.
Svi sagovornici su se složili da BiH nije tek pasivni promatrač, već meta sve sofisticiranijih pokušaja vanjskog utjecaja, pri čemu se, kako su istaknuli, u posljednjim godinama vidi porast desničarskih politika širom Evropske unije, što dodatno osnažuje destruktivne ambicije prema našoj zemlji.
‘Podmukla zamka’ i iluzija federalizacije
Adil Kulenović, predsjednik ‘Kruga 99’, upozorio je da domaća politička elita često pogrešno tumači ‘ponude’ iz inostranstva, ne shvatajući njihovu dugoročnu štetnost:
Svi državotvorni građani članovi političkih stranaka i političke strukture moraju shvatiti i prihvatiti da su ponude konsocijalne demokratije i federalizacije podmukla zamka za nestanak našeg jedinog doma i domovine, moderne bosanske države i slobodne nacije ravnopravnih ljudi.’
Njegova poruka je jasna, a to je da ideje koje zvuče kompromisno zapravo mogu biti mehanizmi za trajnu podjelu i slabljenje države. Kulenović ističe da je potrebna nova vrsta političke hrabrosti, jer:
U politici nema vječnih prijatelja niti vječnih saveznika. Nove historijske okolnosti traže novi pristup političkim pa i vojnim savezništvima u realpolitičkom kapacitetu.
Za njega je ključno da se, uz očuvanje kredibiliteta institucija, gradi mreža prijateljskih odnosa s državama koje BiH mogu ojačati, kako bi se ‘otklonile narasle predrasude nepovjerenja i zamke koje se pletu oko BiH’.
Geografija kao prokletstvo
Da problem nije samo u unutrašnjim slabostima, podsjetio je i Admir Lisica, doktorant na Fakultetu političkih nauka Sarajevo, naglasivši da je sama pozicija BiH jedan od glavnih razloga zbog kojih međunarodni pritisci nikada ne prestaju:
Ono što otežava poziciju BiH jeste sprega i nezvanično političko savezništvo osovine Srbija–Izrael–Mađarska, te Izrael i Hrvatska. Podržavanjem separatističkih intencija Dodikovih Srba, Mađarska, Izrael, Srbija i Hrvatska vrše kontinuiran pritisak, koji komplicira unutrašnje stanje države Bosne i Hercegovine.
Lisica dodaje da Balkan ostaje atraktivna tačka za velike sile koje kroz prisustvo na ovom prostoru žele graditi vlastiti geopolitički utjecaj, te upozorava da će se ‘teritorijalne pretenzije Hrvatske i Srbije prema BiH smiriti tek kada ona postane članica NATO-a’.
Novi Berlinski proces: Šansa ili prijetnja?
Da međunarodna diplomatija i dalje traži ‘rješenje za BiH’, pokazuje i najava nove konferencije u okviru Berlinskog procesa, o čemu je govorio diplomata i publicista Fuad Đidić:
U drugoj sedmici augusta stigla je inicijativa Berlinskog procesa kojim ove godine predsjedava Britanija. Iz Londona je potvrđeno da Britanija organizuje veliku konferenciju o BiH i zapadnom Balkanu u Belfastu, 8. oktobra 2025.
Đidić podsjeća i na nagađanja da bi Britanija mogla ponuditi model konsocijacije, nalik mirovnom sporazumu iz Sjeverne Irske, ali zadržava dozu optimizma:
Mi ipak očekujemo da Britanija ponudi novu i hrabru viziju moderne BiH.
Između apatije i otpora
Rasprava je završena jasnom porukom a to je da ako želi preživjeti kao suverena država, Bosna i Hercegovina mora prestati reagirati tek kada je pritisnuta uza zid. Umjesto toga, potrebna je proaktivna strategija kao što je stvaranje pouzdanih međunarodnih partnerstava, jačanje unutrašnjeg konsenzusa i otklanjanje iluzija da će neko izvana riješiti njene probleme.
Jer, kako su zaključili članovi ‘Kruga 99’, samo moderna, evropska i funkcionalna BiH može izaći iz stanja apatije i postati država koja sama određuje svoju sudbinu umjesto da bude tuđi geopolitički eksperiment.
Prilog radila Belma Zukić Ligata.
