Iznos minimalne plaće u Federaciji BiH ponovo je u fokusu. Do kraja godine Vlada FBiH mora donijeti novu odluku o minimalnoj plaći za 2026.
Lani je ta odluka donesena 30. decembra kada je minimalna plaća sa 619 podignuta na 1.000 KM.
Da li će ova odluka biti produžena i na 2026. godinu još nije poznato. Prijedlog Saveza sindikata BiH je da se od naredne godine minimalne plaće u Federaciji BiH razlikuju prema stepenu stručne spreme radnika.
Sindikalci predlažu minimalne plaće - 1.200 KM, 1.400 KM i 1.600 KM uz obrazloženje da radnici konačno treba da se razlikuju po kvalifikaciji dok, s druge strane, poslodavci upozoravaju da treba voditi računa o opstojnosti firmi.
Predsjednik Udruženja malih i srednjih privrednika FBiH Benjamin Hekić kazao je za Hayat.ba da imaju jednoglasan stav u Udruženju povodom iniciranja povećanja minimalne bruto plaće.
Bitno je naglasiti da se radi o bruto plaći. Dakle, ukoliko dođe ponovo do povećanja bruto plaće u iznosima od 20, 40 ili 60 posto, inflacija će postati duplo veća u odnosu na ovu godinu u kojoj smo sada. Pretežno prve efekte ovakvih odluka, povećanja minimalne bruto plate, vidimo kroz dvije ili tri godine. Kada se to desilo u Sloveniji, nakon pet godina su se vidjeli prvi negativni efekti. Ako uradimo godinu za godinom istu stvar, mislim da će biti duplo gori efekti. Prvi je ta inflacija, ovo mi ne izmišljamo, to su podaci Centralne banke BiH, da nije nikad bila veća inflacija, osim u periodu pandemije koronavirusa. Ista stvar je i sa brojem uposlenih. Broj uposlenih je konstantno rastao, osim u periodu 2020. kada je bila pandemija. Sad je krenuo da pada i to ne malo. Imali smo konstantan rast svake godine od 4.000 ili 6.000 novih uposlenih, sad imamo pad za toliko – upozorava Hekić.
Naš sagovornik napominje da je najpogubnija stvar za sektor male i srednje privrede zatvaranje firmi. Smatra kako je potrebno u cijeli proces snažnije uključiti struku i uraditi analize.
Sa sigurnošću znamo da je u 2025. godine zatvoreno više od 100 firmi. Dakle, to su pretežno obrti. Zadnji podatak iz oktobra, mislim da su 43 firme u FBiH pokrenule stečajni ili likvidacioni postupak. Sve je to uzrok nemara vlasti, odnosno povećanja bruto minimalne plaće bez ikakve analize i uplitanja struke. Šta će vam bolji dokaz nego da nijedan ekonomski stručnjak nije podržao ove odluke – kazao nam je Hekić.
Dva su rješenja, prema njegovom mišljenju.
Dugoročno su fiskalne reforme u koje Vlada FBiH ulazi pomalo, ali na način da prvo uzme novac od privrede i onda pokušava da vidi kako će riješiti to nekim zakonima, kao što je Zakon o smanjenju doprinosa za pet posto što je naravno malo kad ste povećali bruto plate za 60 posto. A kratkoročno rješenje je, ne podizati minimalnu bruto platu, nego podizati minimalnu neto platu odnosno svaku plaću za koeficijent inflacije. Dakle, vi biste kao Vlada, trebali dozvoliti svakoj firmi da svom radniku isplati 4,2 posto, kolika je godišnja inflacija, neoporezivanog dijela, kako bismo mogli malo da savladamo tu inflaciju. Jer, ako oporezujete taj dio ponovo skaču cijene, skače rad i ponovo gubimo platnu moć – kaže Hekić za Hayat.ba.
Očekuje se da bude formirana radna grupa sva tri socijalna partnera, Vlade FBiH, sindikata i poslodavaca kako bi se dogovorio konačni prijedlog koji bi trebao biti predstavljen za 15-tak dana.
