Duhanski dim šteti skoro svakom organu, a pluća su prva na udaru. Ta osjetljiva a tiha krila našeg života najviše stradaju.

Postoji, navodno, samo jedna bolest kod koje se preporučuje cigareta, a to je hronični kolitis. Navodno je utvrđeno da cigareta tu pomaže. Sve ostalo, čitavom organizmu cigareta šteti - istakao je prof. dr. Teufik Hadžiosmanović tokom gostovanja u "Anatomiji života".

Pušenje je glavni uzrok jedne od najraširenijih i najpodmuklijih bolesti današnjice, a to je hronična opstruktivna bolest pluća (HOBP). Ova bolest predstavlja globalni zdravstveni problem, posebno u sredinama gdje je broj pušača visok.

Za razliku od karcinoma, HOBP nije bolest koja odmah izaziva strah, ali dugoročno razara kvalitet života. Život s ovom bolešću je izuzetno težak.

Ona se karakterizira kašljem, iskašljavanjem. Po definiciji, to je, nekako, tri mjeseca produktivnog kašlja, otežanog disanja, bržeg zamaranja, dok ta opstruktivna bolest ne prijeđe u sljedeću fazu, a to je emfizem, koji dovodi do propadanja septa između alveola i smanjuje respiratornu površinu. To dovodi pacijenta u stanje da on ne može da prijeđe ni 2-3 metra da se ne zapuše, zato što je njegova respiratorna površina smanjena i izmjena kisika i ugljendioksida je smanjena, što znači da čitav organizam trpi zbog nedostatka kisika - naglasio je prof. dr. Hadžiosmanović.

Prof. Hadžiosmanović u 'Anatomiji života': Smog i pušenje - smrtonosni tandem za respiratorni sistem

Iako je karcinom pluća među najsmrtonosnijim bolestima, HOBP dugoročno jednako razara život pacijenta. Osim pušenja, važan faktor rizika je i zagađenje zraka.

Donedavno je bila priča da je u devet gradova u Kini utvrđeno da zagađen zrak dovodi direktno do hronične opstruktivne bolesti. Međutim, mislim da, gledajući podatke posljednjih nekoliko godina, mi postajemo konkurentni Kini, a razlog nastanka hronične opstruktivne bolesti pluća u Sarajevu sigurno je, pored cigareta, i zagađeni zrak.

Struka naglašava da se srce i pluća ne mogu posmatrati odvojeno, kao ni bilo koji drugi organ u tijelu. Iako se kardiolozi bave kompletnim srcem, desna srčana strana usko je povezana s plućima, što dodatno potvrđuje važnost čuvanja respiratornog sistema.

Prevencija ostaje ključna u borbi protiv bolesti pluća. Uprkos izazovima, medicina je danas tehnološki naprednija nego ikada.

Prevencija je veoma bitna u borbi protiv bolesti pluća. Promijenile su se stvari u liječenju malignih bolesti. Tehnološki smo puno jači, s CT-om i umjetnom inteligencijom dobili smo mogućnost da rano otkrivamo karcinom pluća.

Poruka ljekara je jasna: prestanak pušenja i borba protiv zagađenja zraka ključni su koraci u zaštiti zdravlja cijele populacije.