Bosanski jezik je bogat turcizmima ali i drugim izmima koje koristimo u našem svakodnevnom govoru. Ponekad ne znamo da to nisu naše riječi koje su preuzete iz drugih jezika sa kojima lakše i bolje komuniciramo.
O riječima i njihovim etimologijama, konkretno o riječima perzijskog porijekla u bosanskom jeziku u emisiji „Raskoš baštine“ govorila je profesorica, doktorica Dženita Haverić.
-Bosna i Hetsegovina je tokom minulih stoljeća bila prostorom raznih civilizacijskih, kulturoloških i religijskih susreta, što je naravno ostavilo utjecaje na kulturu naroda, pa samim tim i na bosanski jezik. Tako da je bosanski jezik primao leksiku iz stranih jezika. U prvom redu to su orijentalizmi, a zatim germanizmi, hungarizmi, italijanizmi i druge riječi u novije vrijeme primijećeno su veći broj anglicizama.
Što se tiče riječi orijentalnog porijekla, moram da kažem da se one odlikuju svojom brojnošću prije svega i svojom stilskom obojenošću, svojom ekspresivnošću. Kada kažem brojnošću, postoji i riječnik turcizama, Škaljićev riječnik koji je napisan 1965. godine.
Moram spomenuti da je to do sada jedini riječnik u kojem je Škaljić zabilježio broj negdje oko 8700 nešto tih osnovnih riječi plus 6800 tih izvedenih riječi. Dakle, vidite koliko je taj broj riječi orijentalnog porijekla. To su u stvari sve riječi arvskog, perzijskog i turskog porijekla koje su nama došle posredstvom osmanskog turskog jezika.
Tako da ja smatram da je naučno precizniji termin orijentalizam za te riječi, a ne samo turcizam. Mada je turcizam taj jedan raširen pojam logično, budući da su riječi došle preko osmasnskog turskog jezika. Kada su u pitanju riječi perzijskog porijekla, s obzirom na to da sam ja iranista po struci, kod Škaljića je zabilježen broj negdje oko 1031 riječi, dok u riječniku farsizama na kojem tenutno radimo kolegica Amela Šehović, redovna profesorica bosanskog jezika na filozofskom fakultetu i ja, mi smo došli do broja od 2000 riječi.
Dakle, vidite koja je to razlika. To je u pitanju stvari negdje oko 850 tih osnovnih glavnih riječi, a ostalo su izvedence. Zašto? Zato što se jezik stalno razvija, stalno je u promjenama.
Šta nam to pokazuje? Da zaista postoji jedna potreba da se napravi baš jedan novi riječnik orientalizama gdje bismo sabrali i razgrančili te riječi koje su arvskog, perzijskog i turskog porijekla, a na kojem bi zaista trebalo da rade zajedno bosnisti i orijentalisti. Jer jedino na taj način se može tačno osvijetliti taj leksički sloj – kaza je prof. Haverić.
Prof. Haverić je navela samo neke od orijentalnih riječi u našem jeziku: lala, narges, narcis, đul, jorgovan, limun, dud, nar, naranđa, hurma, đerdan ali i mnoge druge.
