Poljoprivrednici u bh. entitetu Republika Srpska započinju proljetnu sjetvu naredne sedmice. Plan je da se zasiju sve površine, ali će ove godine struktura kultura biti promijenjena, odnosno biće više zasijano uljarica, a manje klasičnih žitarica.
Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, za Fenu kaže da se po hidrometeorološkim najavama, iz dana u dan očekuje porast temperature zraka što će uticati da se zemljište prosuši do naredne sedmice.
- Činjenica je da je bilo obilnih kiša, ali za sada, sve je u okvirima prihvatljivog. Na određenim lokacijama su bujice i izlivene rijeke odnijele poljoprivredno zemljište, ali to je, srećom, u manjoj mjeri i ta šteta se ne može porediti sa onom iz 2014. godine - tvrdi Marinković.
Kaže da će poljoprivrednici u RS ove godine zasijati nešto veću površinu suncokretom i sojom, a manju kukuruzom i pšenicom nego što su do sada sijali.
- Zato što imaju bolji zagarantovan otkup uljarica i stabilniju cijenu za suncokret i soju, nego za klasične žitarice - objašnjava Marinković i dodaje da će stočari svakako morati zasijati dovoljne količine kukuruza kako bi prehranili stoku koju uzgajaju.
On kaže da u Savezu udruženja poljoprivrednih proizvođača još nemaju informacije o posljedicama mraza na procvjetalo voće.
- Još je rano o tome govoriti. Meteorolozi najavljuju još večeras i sutra mogućnost mraza, a vjerujemo da su proizvođači zaštitili svoje voće - dodaje on i najavljuje da će za desetak dana biti poznati pouzdaniji podaci o posljedicama aprilskog mraza.
Kada je u pitanju isplata podsticaja iz agrarnog budžeta RS, Marinković kaže da isplata ne ide baš predviđenom dinamikom.
- Nismo prezadovoljni, ali nismo ni skroz nezadovoljni. Imamo razumijevanja za sve što se dešava u RS. Za sada ide isplata po grupama proizvođača kako kome šta prispjeva za radove - navodi Marinković i zaključuje da imaju naznake da bi dinamika isplate trebalo da bude ubrzana.
Po podacima Zavoda za statistiku RS, ukupno zasijane površine u 2024. godini u RS iznose 199.677 hektara, dok je godinu prije zasijano 206.946 hektara.
U strukturi zasijanih površina tokom 2024 godine, žitarice su zastupljene sa 69,1 posto, krmno bilje sa 16,1 posto, povrće (uključujući mahunarke i korjenasto - krtolasto bilje) sa 7,6 posto, industrijsko bilje sa 6 posto, dok ostale površine čine 1,2 posto.
