Prošlo je 100 dana vladavine: Kako je Trump oblikovao američku i svjetsku političku scenu?

Nakon što je 20. februara položio zakletvu, po drugi put na Capitolu, Donald Trump je preuzeo svoj drugi mandat kao predsjednik SAD. U izbornoj utrci je pobijedio potpredsjednicu Kamalu Harris koja je „upala“ na mjesto kandidata Demokrata nakon što je tadašnji predsjednik SAD odustao od svoje kandidature.
Ni analitičari nisu vjerovali u pobjedu Trumpa koji je još jednom iznenadio ne samo američku nego i svjetsku javnost ovom pobjedom. Među onima koji su prognozirali pobjedu Harris je bio i „nepogrešivi“ Allan Lichtman koji je projicirao Trumpovu pobjedu 2016. kada to niko, ama baš niko, nije vjerovao.

Tokom svojih predizbornih kampanja i skupova obećavao je „kule i vile“. Bolje i bogatije američko društvo koje će procvjetati njegovim dolaskom na mjesto predsjednika. Svjetski mir koji će, kako je govorio za rat u Ukrajini i Rusiji, zaustaviti u 24 sata.
Narodne mase su na sva ova obećanja zdušno uzvikivala vjerujući u lijepu priču, ili kako to narod u BiH kaže „šarene laže“, koje im Trump predočava. Međutim, predizborni skupovi su jedno a stvarnost je nešto sasvim drugo.
Upravo se u tu stavrnost pretvorilo i prvih 100 dana vladavine Trumpa koji su, bez imalo sumnje, bili intenzivni, burni a najmanje efikasni. Upravo zbog toga su američki mediji proveli anketu u kojoj su tražili od ispitanika da im predoče svoje viđenje vladavine Trumpa.

Podaci koje je iznio CNN mogu biti sve ali ne samo zadovoljavajući za predsjednika Trumpa. Sa 48 posto odobravanja politika Trumpa u februaru, predsjednik SAD je pao na 41 posto u aprilu što je značajan pad. Reklo bi se da ono što predsjednik SAD radi nije baš zadovoljavajuće za Amerikance.
Promjena naziva pojedinih zaljeva, agresivna politika i pokušaj poniženja Zelesnkog u Bijeloj kući pred medijima su samo neki od poteza koji su doprinijeli ovom negativnom trendu među Amerikancima.

Ono što je najviše uticalo na ovako negativan trend među Amerikancima po pitanju politike i popularnosti Trumpa je uvođenje carina na proizvode koji dolaze izvan SAD. Na prvu bi se reklo da je to pametan potez kojim će se domaća ekonomija podići i da će se novci američkih poreskih obveznika zadržati u samoj državi. Međutim, uvođenje ovih carina je imalo i kontraefekat jer su pojedine države, kao što je Kina, uzvratile istom mjerom pa su carine skočile do neslućenih razmjera. U toj ekonomskoj bitci dva titana Amerika je podigla carine Kini na 145 posto dok je ovaj drugi titan SAD digao carine na 125 posto.

Od ovog podizanja carina nema niko koristi a kamoli obični građani. Koliko je Amerika zavisna o Kini govore i podaci uvezene robe koja se svakodnevno koristi u američkim domaćinstvima. Među njima su mikrovalne, pribor za jelo, kišobrani, vješalice, pirotehnika,... Reklo bi se da Amerikanci bez Kineza ne bi mogli svakodnevno uživati u životu kojeg imaju. Bez obzira na ove jasne i precizne brojke, predsjednik SAD ne odustaje od uvođenja carina Kini iako je primjenu novih carina ostalim državama odgodio.

Od uspostave mira na području Ukrajine barem za sada nema ništa. Čini se da i Trump počinje sumnjati u namjere predsjednika Rusije Vladimira Putina kada kaže da mu se čini kako ga ruski kolega „zavlači“ po pitanju dogovora sa Ukrajinom.
Dok Trump pokušava da postigne sporazum kako bi se zaustavio rat u Ukrajini, Putin sa svom vojnom snagom napada Ukrajinu ne bi li podlegli i predali se kako bi ono što je već zauzeo i de jure bilo pod kontrolom Ruske Federacije.

Iako je prvobitno Trump sa potpredsjednikom JD Vanceom optuživao Zelenskog za nezahvalnost pomoći koju SAD pružaju Ukrajini, sastao se s njim prije sahrane papi Franji. Slike tog sastanka, koji se vjerovatno održao u jednoj od crkava, je obišao svijet i dao nadu kako će SAD i dalje podržavati Ukrajinu do svog cilja, očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta države.
Nije samo ukrajinski suverenitet napadnut od susjeda koji žele pripojiti njihovu teritoriju. I BiH je napadnuta samo drugim sredstvima kojima se bh. entitet RS pokušava odvojiti od BiH. Situacija nakon presude predsjedniku RS-a Miloradu Dodiku je postala sve više nepdnošljiva i napeta jer je „baja“, kako ga vole zvati, osuđen pred Sudom BiH na godinu dana zatvora i 6 godina zabrane djelovanja u politici.
Od tada je krenuo njegov atak na institucije BiH kojima pokušava da konačno razori BiH. Među onima koji su mu stali na put i jasno dali do znanja da to baš neće moći tako je i administracija Donalda Trumpa u koju je imao povjerenja da će mu na kraju skinuti nametnute sankcije od prošle administarcije.

Djelovanje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika podriva institucije Bosne i Hercegovine i ugrožava njenu sigurnost i stabilnost. Pozivamo naše partnere u regionu da nam se pridruže u suprotstavljanju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju.

Ove riječi državnog sekretara SAD su sigurno obeshrabrile Dodika koji ne odustaje od svojih nakana da uništi BiH a što zapravo vodi uništenju bh. entiteta RS.

Iako je prošlo samo 100 dana od preuzimanja dužnosti predsjednika SAD, Trumpova Amerik se suočava sa mnogobrojnim izaovima. Kako onim unutrašnjim tako onim globalnim. Najviše problema je zadalo uvođenej carina na proizvode izvana koje će za posljedicu imati povećanje cijena proizvoda a samim tim i dizanje životnog standarda. Samo je pitanje koliko će američka ekonomija sve to moći pratiti sa ovakim predsjednikom.
Na globalnom planu, SAD na čelu sa Trumpom se suočava sa izazovima zautavljanja ratova u Ukrajini i Jemenu, genocida u Gazi i drugim potencijalnim žarištima. Od krucijalne važnosti je i za SAD da se ovi sukobi što prije završe kako bi se ove države obnovile i doprinijele svjetskoj ekonomiji. Koliko koja može.

Zbog toga će javnost pažljivo pratiti svaki korak i potez predsjednika SAD u ovim izazovnim vremenima kada i najmanja pogreška može izazvati buktinju koja će se teško ugasiti.