Učiteljski, poziv prosvjetnog radnika uopće, društvo prepoznaje kao jednu od najodgovornijih uloga koju jedan intelektualac preuzima s misijom akademske pouke, afirmacije te prijenosa pedagoških i etičkih vrijednosti na generacije učenika. Kao takav, on ne predstavlja samo izbor profesije, nego i izraz ličnog shvatanja i samoodređenja koje kao suštinu rada naglašava ideale altruizma, nauke i dijeljenja znanja.
U našoj povijesti nalazimo brojne primjere ljudi koji su ovom plemenitom pozivu posvetili višedecenijski akademski, a nerijetko i cijeli životni vijek. Jedan od njih je Hasnija Berberović, rođena 1892. u Sarajevu, prva Bošnjakinja koja je, 1909. godine, položila učiteljski ispit, poslije čega je, sa samo 16 godina, počela s radom u Muslimanskoj osnovnoj i višoj djevojačkoj školi u Sarajevu.
Konačnu potvrdu učiteljskog usmjerenja, s ostvarenim vrlodobrim uspjehom, dobila je 1915. godine odlukom Ispitnog povjerenstva za učiteljsku službu i rad u osnovnim školama u Sarajevu. Zajedno s njom tog dana je ispit položila i Behija Ukšinagić.
Berberović je bila istinska intelektualka sa svestranim interesom i društvenim djelovanjem kao članica Ženskog odbora kulturnog društva “Gajret”, upraviteljica “Gajretovog” ženskog konvikta (osnovan 1920. godine u Sarajevu) i aktivan član u Izvršnom odboru Kongresa Muslimana intelektualaca iz 1928. godine, također u organizaciji društva “Gajret”, kroz koji je javno govorila o izazovima i prilikama za obrazovanje muslimanskih žena.
Možda najvažniji doprinos dala je u osnivanju i radu društva “Osvitanje”, čija je bila predsjednica, a koje je imalo veoma značajnu ulogu u organiziranju brojnih analfabetskih tečajeva i opismenjavanju, afirmaciji, ekonomskom osnaživanju i emancipaciji žena kao ravnopravnih aktera društva.
Njenu ulogu prepoznao je i ugledni bošnjački književnik Edhem Mulabdić, s poštovanjem govoreći o njenom znanju, profesiji i upravljačkim sposobnostima na čelu “Gajretovog” ženskog konvikta. Kao predsjednica Udruženja muslimanki “Osvitanje”, Hasnija Berberović 1920. godine u Sarajevu prisustvovala je Skupštini žena na kojoj je donijeta Rezolucija sa zahtjevom da se žene pred Ustavom izjednače s muškarcima i konačno dobiju pravo glasa na izborima.
Bila je i pjesnikinja, a svoje prve pjesme, pisane u duhu tradicionalne bosanske poezije, objavila je u znamenitom listu “Behar”. Zapažene nastupe imala je na tribinama koje su tematizirale obrazovanje. Kao jedna od prominentnijih ličnosti “Gajretovog” ženskog odbora imala je važnu ulogu u pisanju inicijative na temelju koje je 1930. osnovana Državna domaćinska škola.
Hasnija Berberović tri decenije svojim radom, ličnim primjerom i žrtvom dokazivala je potrebu i nužnost obrazovanja, a tragom njenih stavova i izbora, kao buduće učiteljice i intelektualke, krenule su brojne Bošnjakinje iz cijele Bosne i Hercegovine.
Uz ovo prigodno podsjećanje na lik i djelo Hasnije Berberović, svima koji su učiteljski poziv odabrali kao vlastito životno i profesionalno opredjeljenje, ili će to učiniti, Bošnjačka zajednica kulture upućuje čestitke u povodu Svjetskog dana učitelja, piše Biserje.ba.
