Bosna i Hercegovina još jednom pokazuje da je svaki korak ka Evropskoj uniji zapravo poligon za politička nadmudrivanja, nadležnosti i nacionalne interese. Ovog puta, predmet političke borbe je imenovanje glavnog pregovarača BiH s Evropskom unijom. Ideja koja bi u uređenim državama bila čisto tehničko pitanje, u BiH poprima oblik ustavnopravnog i političkog trilera.
Državni zastupnici zatražili su hitnu sjednicu kako bi se raspravilo o Prijedlogu odluke o formiranju Ureda i proceduri imenovanja glavnog pregovarača. Prijedlog je došao nakon višemjesečnih trzavica unutar koalicije, posebno nakon što su predstavnici Trojke otvoreno poručili da neće podržati kandidata kojeg predloži SNSD.
Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto planira odluku o formiranju Ureda glavnog pregovarača staviti pred ministre, ali otpori su već javno izraženi. Zukan Helez, njen zamjenik, jasno je poručio da neće podržati prijedlog, dok drugi zamjenik, Staša Košarac, insistira na hitnoj sjednici Zastupničkog doma, optužujući protivnike za 'neustavan i nezakonit pokušaj da se Predstavnički dom pretvori u jedino mjesto odlučivanja'.
Sve ovo, naravno, nije nova priča. U Bosni i Hercegovini se gotovo po pravilu i potpuna tehnička pitanja pretvore u nacionalne teme. U fokusu više nije znanje, iskustvo i sposobnost budućeg pregovarača, nego odakle dolazi i kome pripada.

Tehničko pitanje s političkom težinom
Prema stručnjacima, imenovanje glavnog pregovarača nije politička funkcija već tehnička i koordinacijska uloga.
Haris Plakalo, generalni sekretar Evropskog pokreta u BiH, objašnjava da proces pregovora mora biti institucionalno jasan:
'Vijeće ministara bi trebalo biti to koje bi na određen način bilo iznad glavnog pregovarača, koji bi kontrolirali njegov rad. Kao što sam kazao konferencija će se odvijati iz Evropske komisije i Vijeća ministara, a ne po na osob predsjednice Evropske komisije i Vijeća ministara.'
Njegovo objašnjenje otkriva da bi, u praksi, BiH trebala imati sistem koji osigurava kontinuitet i profesionalnost, a ne političku trgovinu. Ipak, trenutno stanje pokazuje suprotno, politički lideri žele kontrolu nad procesom koji bi trebao biti izvan dnevne politike.
Sličan stav dijeli i Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost, koji smatra da se rasprava vodi pogrešnim putem:
'Rasprava je postavljena na pogrešne temelje. Ono što bi trebalo biti prije svega u fokusu sama pregovaračka struktura. Odnosno odluka o pregovaračkoj strukturi koja kao i svim zemljama određuje šta je to što pregovarač i njegov tim rade.'

Cvijanovićev prijedlog - dva pregovarača, jedna država?
Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović pokušala je ponuditi kompromis, po jedan pregovarač iz svakog entiteta koji bi radili po principu rotacije. Zvuči kao politički balans, ali u praksi je taj model prema stručnjacima nemoguć.
'Evropska komsija traži jedan glas u pregovorima, glavnog pregovarača BiH, on će unutar svojih struktura imati zamjenika i šefove pregovaračkih poglavlja...', pojašnjava Plakalo.
Drugim riječima, Evropska unija ne pregovara s dva glasa iz jedne države, a insistiranje na takvom modelu samo pokazuje koliko je BiH daleko od zajedničkog političkog jezika.
Znanje u sjeni politike
Ćerimagić podsjeća da većina država u pregovorima s EU ima ministarstvo za evropske integracije, dok BiH nema ni jedinstven pristup, ni instituciju koja bi koordinirala taj proces.
'Pozicija glavnog pregovarača u takvim zemljama više postavljena kao neka tehnička pozicija gdje puno bitnije da ta osoba ima znanje EU integracija, iskustvo iz procesa, poznaje ne samo sistem EU, nego i Bosne i Hercegovine.'
I tu leži suština problema, stručnost se ponovo potiskuje. Dok zemlje regiona već zatvaraju poglavlja pregovora, Bosna i Hercegovina tek raspravlja o tome ko će sjediti za stolom.
Komplikovano po domaćem receptu
Kao i mnogo puta ranije, BiH uspijeva zakomplicirati i ono što bi trebalo biti jednostavno. Umjesto da fokus stavi na strukturu i sadržaj pregovora, država se ponovo gubi u beskrajnim raspravama o etničkom balansu, procedurama i nadležnostima.
Ironično, upravo bi jedinstveni glas i profesionalni pristup mogli biti korak koji BiH približava Evropi. Ali, dok se politički akteri bave međusobnim nadmetanjima, Evropa se udaljava, a pregovori još nisu ni počeli.
Prilog radila Dženeta Sarić - Kozić.

