Državne institucije suočavaju se s imperativom da konačno pokrenu evropski put s mrtve tačke. Evropska unija je jasno poručila da napredak zavisi od konkretnih reformi, prije svega u oblasti pravosuđa. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen tokom nedavne posjete BiH podsjetila je da su ključni koraci imenovanje glavnog pregovarača i usvajanje dva važna zakona: o Sudu BiH i o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
Pošto se ja godinu i po do dvije borim s ministrom pravde vezano za Zakon o sudu BiH, odnosno o sudovima BiH. Zakon koji je predložen od gospođe Pendeš smanjuje nadležnosti Suda BiH – rekla je Minka Kreho, v. d. predsjednika Suda BiH.
Marina Pendeš, delegatkinja HDZ-a BiH, nedavno je na dnevni red stavila zakon o Sudu BiH, zajedno s Izbornim zakonom, u hitnu proceduru. Kada je postalo jasno da za njihovo usvajanje neće biti osigurana potrebna većina, oba prijedloga su prebačena u redovnu proceduru.
Taj zakon je usklađen s mišljenjem Venecijanske komisije, dakle potrebna je politička volja – kazao je Davor Bunoza, ministar pravde BiH.
Kreho govori da 'nama taj zakon ni u kom slučaju ne odgovara'. Na početku same procedure donošenja zakona o Sudu BiH kao problem je predstavljeno sjedište Apelacionog suda BiH, kao novoformirane institucije u bh. pravosuđu. SNSD tvrdoglavo traži da to bude na prostoru RS-a, a koaliciona kolegica Pendeš je u svom prijedlogu zakona predložila područje općine Istočno Sarajevo.
Istočno Sarajevo ima devet općina. Što će reći da bi taj sud mogao biti negdje i u Mokrom gore, što nama naravno ne odgovara pored te nadležnosti koja bi bila znatno smanjena – ističe Kreho.
Predstvanici iz RS-a smatraju da su nadležnosti proširene i neće da podrže. S druge strane Venecijanska komisija kaže da je ok i da su u skladu s međunarodnim standardim. To je dokaz koliko je teško u Bosni i Hercegovini osigurati dovoljno ruku u parlamentu – kazao je Bunoza.
Kako je rečeno, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću skoro je završen.
Nadam se da će uskoro biti na e-konsultacijama. Uključit ćemo javnost da da svoje primjedbe. Vjerujem ukoliko bude dovoljno mudrosti i političke volje u ovoj godini će biti usvojena oba zakona – govori Bunoza.
Nisam za neki pristup i to smo kazali kao Vijeće i podnošenjem naših 40 amandmana na Prijedlog zakon o VSTV, da se traže neka polovična riješenja. Ovi zakoni su sistemski zakoni i oni bi trebali vrijediti u narednih bar 20 godina – poručio je Sanin Bogunić, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH.
Prilog o tome radila je Dženeta Sarić-Kozić.
