Nadiruća fašizacija i dva jubileja naziv je regionalne konferencije koja se održava na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu. Povod su dva jubileja, a to je 30 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i 25 godina djelovanja Igmanske inicijative, jedne od najznačajnijih regionalnih platformi za izgradnju mira, dijalog i saradnju na prostoru Zapadnog Balkana. Cilj je otvoriti javni dijalog o savremenoj relevantnosti Dejtonskog sporazuma, rastućim procesima fašizacije u regiji, demokratskom nazadovanju, te ulozi civilnog društva i regionalnih mreža u očuvanju mira, saradnje i građanskih vrijednosti.
Onda kada je potpisan građani su se radovali, ne dokumentu, nego konačnom miru u Bosni i Hercegovini gdje je agresija pokazala i onu svoju najmračiniju stranu. Mirovni Dejtonski sporazum se takvim zove jer se njime zaustavila agresija koja je započela od strane Srbije i kojoj se nešto kasnije pridružila Hrvatska s kojom je i ranije potpisan Vašingtonski sporazum.
Dayton je zamrzao rat, ali je zamrzao i naša društva i bojim se da u ovom trenutku prije svega politički etablirani subjekti nisu sposobni da naša društva uči na evropskim društvima i u tom trenutku prirodno je da akademska zajednica, građanske asocijacije, intelektualci i pojedinci dignu glas - poručio je dr. Branislav Radulović, koordinator Igmanske inicijative za Crnu Goru.
Američki grad Dejton je bio dovoljno miran i izoliran da bi bio izabran kao mjesto u kojem će se upisati historija Bosne i Hercegovine i parafirati mirovni sporazum. Znalo se na početku da to nije pravedan mir, ali je pravedniji od nastavka rata, kako je rekao i sam prvi predsjednik Predsjedništva BiH, Alija Izetbegović. Danas su istaknute sve mane mirovonog sporazuma.
Ali takav kakav je, nije omogući uslove za stabilan i održiv mir u BiH. Da je Daytonski sporazum oročen na pet godina, a poslije pet godina bi se uočili svi ti nedostaci i moglo se bez ikakvih problema izvršiti promjena u tom pravcu da ona bude funkcionalna država i servisi svojih građana, istakao je Aleksandar Popov, direktor Centra za regionalizam iz Novog Sada.
Danas je država u kojoj politike pokušavaju probuditi neke stare ciljeve kao što je velika Srbija i osnivanje trećeg entiteta.
Evidentno je da vladaju politike koje gaje nacionalizam i koje pokušavaju izdići iznad demokratije ciljeve koje državu ne vode demokratskom društvo kroz ideje trećeg entiteta i i tzv. Srpskog sveta.
Teško se nama boriti da uspostavimo dobrosusjedske odnose, ako u samoj državi imamo ovakve tri strane koje su suprostavljene jedna drugoj, koje vode politiku na pogrešan način, politiku inata, koja u principu nikom ne donosi dobro. Tu svako od njih snosi dio odgovornosti - istakao je Vehid Šehić, Igmanska inicijativa za BiH.
Građani imaju alat kojim svake druge, odnosno četvrte godine mogu da nagrade ili kazne odgovornu politiku. Izbori su demokratski načini na koji se iskaže zadovoljstvo nekih politika, a po prvi put bi mogli na narednim izborima vratiti integritet ovoga procesa kroz elektronsko glasanje.
